Objavljeno 04.03.2009. u 08:51
|
Komentari: 0
Zagreb
Predstavljene "Slovo o Maku" i "Slovo Makovo"
Dvije knjige "Slovo o Maku" i "Slovo Makovo", u povodu 90. obljetnice rođenja pjesnika i esejista Maka Dizdara, predstavljene su sinoć u prepunom Kulturnom centru Veleposlanstva BiH u Zagrebu.

"Slovo Makovo" izbor je iz najpoznatijih Dizdarevih zbirki, a u drugoj knjizi "Slovo o Maku" objavljene su kritike i eseji o njegovu opusu.
Mak Dizdar (1917.-1971.) prve je stihove objavio 1933., a prvu samostalnu zbirku "Vidovopoljska noć" 1936. Ta zbirka, kako ističe književna kritika, nastala je pod utjecajem ekspresionizma i socijalnog realizma Antuna Branka Šimića i Tina Ujevića. Dizdar je i autor ljubavne poezije što se očituje u zbirkama "Plivačica" (1954.), "Koljena za Madonu" (1963.), "Kameni spavač" (1966.) i drugima.
Predstavljajući knjige "Slovo o Maku" i "Slovo Makovo", akademik Tonko Marojević naglasio je kako je Dizdar individualni pjesnik kolektivnog ukrasa koji govori o metafizičkom beskraju i vječnosti.
Stećci o kojima pjeva Mak Dizdar balada su o srednjovjekovnoj bogumilskoj Bosni, naglasio je Maroević dodavši da stećak nije samo kamen, već nijemi, mitski svjedok o gorkom iskustvu vječnih čovjekovih istina. Dizdar je, istaknuo je, jedan od onih pjesnika koji je nadišao i ideologije i religije, a njegova je poezija zapravo dijalog s vječnošću.
Maroević je posebno pohvalio vrijednost ovih izdanja rekavši kako posebnu pažnju zaslužuje i vrlo uspješna grafička oprema izdanja.
Amila Buturović, profesorica Sveučilišta York u Torontu, osvrnula se na najpoznatiju Dizdarevu zbirku "Kameni spavač" napomenuvši da to nije poezija oplakivanja jer se ne služi tradicionalnom psihologijom elegijskog žanra. Napomenula je kako je Makova poezija sazdana od više izvora, biblijske egzegeze, etnografije, etnologije, arheologije, povijesti. Njezina je značajka, istaknula je, i to što se lako prenosi iz jednog u drugo vrijeme, a njegov "Kameni spavač" nije običan kamen nego razmišljanje o stećku kao zajedničkom naslijeđu.
Dizdar kroz svoju poeziju progovara o pitanju identiteta kroz prostor i vrijeme, nudeći jedan imidž Bosne kao zemlje koja nikomu ne pripada, odnosno koju uvijek netko prisvaja, istaknula je, među ostalim, Buturović.
Stihove Maka Dizdara kazivali su dramski umjetnici Božidar Boban i Enes Kišević, a posebnim pljeskom popraćena je antologijska Dizdareva pjesma "Modra rijeka".
(FENA)
|
|
|
Komentari na članak
NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove internet portala Klix.ba. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Klix.ba zadržava pravo da obriše komentar bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara Klix.ba nije dužan obrisati sve komentare koji krše pravila. Kao čitalac također prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa vašim vjerskim, moralnim i drugim načelima i uvjerenjima.
| Unesite komentar |
Najnovije iz Kultura
Najčitanije iz Kultura
Aktuelne diskusije na forumu
Facebook preporuke
Top preporuke
iz Kultura







