2.500 svjetskih jezika bi moglo nestati

"Smrt jezika istovremeno znači nestanak kulturnog naslijeđa, od priča koje se protežu preko legendi do izreka i viceva", izjavio je generalni sekretar UNESCO-a Koichiro Matsuura.

Atlas je rezultat međunarodne saradnje više od 30 lingvista širom svijeta, od kojih su neki već bili angažirani u ranija dva izdanja, saopćio je UNESCO. Glavni urednik Atlasa je Christopher Moseley, čiji radovi uključuju i Encikoplediju svjetskih ugroženih jezika, javila je DPA.

Moseley je izjavio da je oko 200 jezika odumrlo tokom protekle tri generacije. Prošle godine nestao je aljaskanski jezik eyak sa smrću njegove zadnje govornice Marie Smith Jones.

Najčešći razlozi za nestanak jezika su ratovi i prisilno raseljavanje ljudi. Jezici također nestaju jer emigranti često zamjenjuju svoje maternje jezike jezikom nove domovine kako bi se bolje integrirali u društvo.

Primjeri, ipak, postoje, prije svih u Australiji, da ugroženim jezicima sada govore mladi, što daje izvjesnu nadu u opstanak jezika.

Regije s najvećom jezičkom raznolikošću kao što su Melanezija, subsaharska Afrika i Južna Amerika također su one s najugroženijim jezicima.

Svaka regija u svijetu, međutim, dom je za jezike koji su u opasnosti da odumru. U Francuskoj, naprimjer, 13 jezika je opisano u Atlasu kao "teško ugroženo", uključujući bretonski, langvedonski i normanski.