Analitičari tvrde: EU nema strategiju u BiH, građani žive u zidinama političkih filozofija
Hrvatska je pristupne pregovore sa Evropskom unijom započela 3. oktobra 2005. godine. Nakon skoro osam godina, tamošnji političari završili su sve potrebne zadatke te će za nešto više od mjesec i po postati 28. članica EU. U isto vrijeme, Crna Gora već je počela pregovore za pristupanje, dok u Srbiji očekuju da će to početi u junu ove godine.
U međuvremenu, Stefan Fule, Peter Sorensen i Catherine Ashton sve su češći gosti u BiH. Svaki put dolaze sa istom porukom, a odlaze razočarani kada vide da naša zemlja nije napravila nikakav napredak. Za nekoliko godina, tvrde politički analitičari, građani BiH bit će izolirani.
"Mene u posljednje vrijeme brinu neki indikatori da EU nema jasnu strategiju za BiH i da zapravo tamo postoji podijeljenost zemalja u vezi sa blokadom koja se dešava ovdje. Te sam indikatore prepoznao u izjavama nekih diplomata koji nam sugeriraju da u Evropskoj uniji i Vijeću za implementaciju mira ne postoji saglasnost ni o mogućoj upotrebi bonskih ovlasti niti o ostalim stvarima. Postavlja se vrlo ozbiljno pitanje da li EU u ovom trenutku želi da BiH uđe u uniju", kaže politički analitičar Ibrahim Prohić.
Naš sagovornik tvrdi da u Evropskoj uniji postoje efektivna moć i mehanizmi kojima bi mogli otkočiti procese u BiH, ali to ne čine zbog različitih interesa i stavova prema našoj zemlji.
"To je ono što zabrinjava zato što BiH nema unutrašnju konzistentnost kojom bi definirala unutrašnje odnose, razriješila unutrašnje proturječnosti i definirala vanjsku politiku koju nemamo", tvrdi Prohić.
Na naš upit da li domaći političari mogu pronaći rješenje za ovu situaciju u kojoj se nalazimo godinama, Prohić je negativno odgovorio.
"BiH ne samo da zaostaje ne evropskom putu i za zemljama okruženja, već BiH uopće ne pokazuje potencijal da razriješi unutrašnje blokade", dodao je Prohić.
Naš sagovornik nije htio prognozirati ništa o eventualnom početku pregovora za koji je rekao da zavisi od unutrašnjih procesa.
"Unutrašnji procesi u posljednjih nekoliko godina stoje ili imaju retrogradnu tendenciju. Sve dok je tako, ne može se ići u EU. To nije kupiti kartu i ući. Morate pokazati određeni potencijal i spremnost da prilagođavate zakonodavstvo i sve druge stvari koje su potrebne da bi se krenulo ka EU", kazao je Prohić.
Slično mišljenje ima i profesor Slavo Kukić, koji kaže da će građani BiH nakon ulaska zemalja regije u EU ostati u zidinama u kojma su ih ostavili bh. političari.
"Strani kapital neće dolaziti, broj zaposlenih svakim danom će padati, bit će sve teže kraj s krajem sastavljati i sve će više građana razmišljati o tome kako pobjeći preko granice. Šta učiniti da to ne bude tako? Treba promijeniti ambijent, a to je moguće promjenom političkih filozofija koje upravljaju Bosnom i Hercegovinom. Njih mogu promijeniti samo građani ne podržavajući one koji su u prethodnih 20 godina na ovaj ili onaj način ovu zemlju i njene građane držali u zarobljeništvu", kaže Kukić.
Kukić kaže da nije optimističan u pogledu promjene razmišljanja građana.
"Valjda postoji i donja granica izdržljivosti, kada će onima koji najteže shvataju proraditi mozak", dodaje Kukić.
Barbarez: Bilo bi nekorektno komentarisati prošlost, držimo se vizije koju imamo
