{{error}}
Korisničko ime ili e-mail
Lozinka
ili
Facebook prijava


Unesite e-mail:


Žrtve nasilja u porodici najčešće su dugo zlostavljane

A
14.2.2015. u 11:41
70
13
Žrtve nasilja u porodici najčešće su dugo zlostavljane
70
Žrtve nasilja u porodici najčešće su dugo zlostavljane
Foto: Anadolija
Žrtve nasilja u porodici najčešće su žrtve dugogodišnjeg zlostavljanja, poručeno je sa današnje tribine "Ljudska prava svim ženama u BiH - poznaju li se dovoljno problemi diskriminacije i društvene isključenosti žena u okviru nadležnosti svih zainteresiranih strana u akcijama, reakcijama i odgovorima".
Tribina je dio aktivnosti kampanje zagovaranja i monitoringa javnih politika u okviru Programa održivosti organizacija civilnog društva u BiH (CSSP) u sektoru prava žena, saopćila je Organizacija "Žene ženama". 

Organizacija ovog događaja je zajednička inicijativa organizacija "Žene ženama", "Žene Trnova", "Ženske mreže BiH", "Sarajevskog otvorenog centra" (SOC) i Udruženja za kulturu i umjetnost CRVENA.

Uvodna izlaganja i diskusije su fokusirane na standardima Konvencije Vijeća Evrope o sprečavanju i borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u porodici (CAHVIO), te njenoj implementaciji u javne politike (strategije, zakone i podzakonske akte).

Danijela Dugandžić - Živanović bh. koordinatorica kampanje "Jedan milijarda ustaje" kazala je za AA da je kampanja specifičan po tome što je nastala na činjenici da jedna od tri žene u svijetu trpi neki oblik nasilja u toku svog života što u konačnici čini milijardu djevojčica, žena i djece.

"Taj broj je poprilično veliki posebno kada uzmemo u obzir da su neke od tih žena majke pa da se to nasilje nasljeđuje u obitelji", kazala je Živanović.

Podsjetila je da je kampanja počela 2012. godine, te da se godinu kasnije u cijelom svijetu dogodila masovna akcija, neka vrsta protesta, koja je na današnji dan, Valentinovo, izgledala kao veliki ples u cijelom svijetu.

"Plesalo je više od 210 zemalja u cijelom svijetu i nastala je velika mreža aktivista i aktivistica koji prvenstveno nisu bili uključeni u projekt, međutim, kroz cijelu kampanju su se uključile razne poznate ličnosti", pojasnila je Živanović.

Prema njenim riječima danas će se u cijelom svijetu događati ples, a u BiH će biti održan u Mostaru.

"Zanimljiva je ta solidarnost koja se stvorila oko ove kampanje. Kroz ples, koji je revolucionarni buntovnički čin, smo ponovo razgovarali o nasilju koje se događa svaki dan i podsjetili naše građane i građanke da je to problem na kojem svako od nas mora raditi svakodnevno", poručila je Živanović.

Govoreći o povećanju nasilja u BiH Živanović je kazala da se nasilje ranije smatralo privatnim, a ne javnim problemom.

"Statistike su se povećale vjerovatno što se veći broj žena osjeća sigurno da prijavi slučaj nasilja što ne znači da je nasilja više iako svakodnevno na cesti možemo vidjeti da je nasilje nešto sa čim mi živimo", rekla je Živanović.

Mubera Hodžić - Lemeš, menadžerica sigurne kuće u Sarajevu kazala je da nevladina organizacija Fondacija lokalne demokratije vodi jedinu sigurnu kuću na području Kantona Sarajevo od 2000. godine.

"Do danas smo primili 1.550 osoba. Sam broj govori o prisutnosti ove pojave na području Kantona Sarajevo. Žrtve nasilja u porodici najčešće su žrtve dugogodišnjeg zlostavljanja i u sigurnu kuću dolaze sa svojom djecom gdje im se pruža fizička zaštita i kompletan socijalno-terapijski tretman", ispričala je Lemeš.

Prema njenim riječima, terapijski tretman za žrtve porodičnog nasilja je od izuzetnog značaja jer se putem njega žrtvama pruža postupak detraumatizacije, jačanje vlastitih kapaciteta, osnaživanje, mogućnost da izađu iz statusa žrtve u kojem su bile i više od 40 godina.

"Žene koje dođu u sigurnu kuću najčešće u dugo godina bile izložene nasilju. Trpile su nasilje iz različitih razloga zbog patrijarhalnog odgoja i takve klime u kojem se nasilje toleriše. Zbog nedovoljne informiranosti žene nisu znale da postoji mogućnost izlaza iz takve situacije", poručila je Lemeš.

Kaže da žene u sigurnu kuću dolaze sa brojnim simptomima traumatskih iskustava, od nekih fizičkih, poremećaja spavanja, ishrane, depresije do toga da su ekonomski ovisne što je značajan faktor ostajanja u jednoj nasilnoj zajednici.

Različitim programima osnaživanja, ali i ekonomske podrške ženama se pomaže da i nakon izlaska iz sigurne kuće više nikada ne budu žrtve nasilja i kao žene koje mogu same da odlučuju o svom životu.

Email adresa: (nije obavezno)

Tekst ispravke: