Zorica Bukinac: BiH je izgubila godinu, nacionalistička retorika postala zabrinjavajuća
"Bledski strateški forum, 14. po redu, postao je forum koji se fokusira na tri teme: budućnost Evrope, održivi razvoj i nove tehnologije. BSF okuplja zanimljive i raznolike učesnike oko aktuelnih tema. Jedan od panela, koji redovno privlači interes publike tog foruma, jer su debate uvijek aktuelne i mahom provokativne je panel o Zapadnom Balkanu. Glavna poruka tog panela o Zapadnom Balkanu, iako je strateški forum bio početkom septembra, aktuelna je, praktično, svaki dan. Ona je dosta jednostavna. Pitanje proširenja EU sa Zapadnim Balkanom ustvari je pitanje dovršetka projekta EU same. I bez integracije država Zapadnog Balkana u EU taj projekt ostaje nepotpun. Ostavljati Zapadni Balkan izvan tog kruga velika je greška. A to su iIi skoro svi sudionici posljednjeg zasjedanja Vijeća Evropske unije iz Slovenije, predsjednik Vlade i ostali prokomentarisali kao grešku, dakle odsustvo odluke da se sa Sjevernom Makedonijom i Albanijom počnu pregovori", kazala je ambasadorica Bukinac.
Upitali smo je kako komentira nepromijenjenu situaciju u BiH kada je riječ o zastoju u formiranju vlasti.
"Komentarima koji su se pojavili na pitanje neformiranja vlasti u BiH više od godinu nakon izbora se zaista nema šta više dodati. Što se tiče Slovenije, mi smo posvećeni procesu proširenja, odlučno stojimo uz ovaj proces. Zato je za nas ta situacija utoliko više zabrinjavajuća, posebno zbog vremena u kojem se nalazimo. Ako vlasti BiH žele, a zna se koje su najodgovornije političke opcije, implementirati interese BiH unutar same zemlje, provoditi reforme za koje se deklarativno zalažu, moraju potpuno promijeniti strategiju. Da ne govorimo o ostalim prilikama koje stoje pred vratima BiH, a koje se ne mogou koristiti. Naprimjer, međunarodna saradnja, projekti izgradnje infrastrukture itd. Zaista se ovaj prethodni period može smatrati kao izgubljeno vrijeme", kazala je slovenska ambasadorica.
Ona kaže da ovo što se u Briselu desilo za Sjevernu Makedoniju i Albaniju ne može popraviti, ali da ne treba sada gubiti nadu.
"Ne određuje nas samo ono što nam se dešava, nego i kako na to reagujemo. Smatram da nije sve izgubljeno. Jer ipak skoro sve članice EU razumiju značaj proširenja EU za region i za EU. Što se tiče same BiH, to što se desilo u Briselu, odgovorne političke snage moraju same sagledati šta to zapravo znači. Ta nacionalistička retorika uvijek ima neku svoju publiku. Naravno, ona je bila na štetu svih procesa koje BiH treba provesti, ne zbog EU, nego zbog same sebe. Sada je to više nego zabrinjavajuće i nema zaista nikakve koristi za nikoga od sudionika. Problemi ostaju isti i vremenom stvari postaju sve teže", kaže Bukinac.
Bukinac kaže da je za Sloveniju, ali i skoro sve države članice proširenje jedini razvojni put ovog regiona.
"Sigurni smo da EU, ako želi biti globalni igrač, mora taj kapacitet prvo pokazati u vlastitom dvorištu, ali i region mora pokazati snagu za integrisanje. Jedan primjer mi pada na pamet. U Sarajevu smo jučer i danas imali 8. skup predstavnika država članica okvirnog sporazuima o Savskom bazenu. Mislim da se to i ne zna, da ove države ovdje imaju nešto što Evropa nema, a to je sistem ranog upozoravanja o opasnosti od poplava duž rijeke Save. A to funkcioniše. Agencija Slovenije za okoliš vodi centar za prognozu poplava i alarmiranje ARSO, a tehnički i softverski uslovi su bili uspostavljeni pomoću mnogih čimbenika, traže se odgovori na reagovanje na posljedice promjene klime, a države uz Savu jedan već imaju", kazala je ona.
Ambasadorica se dotakla i najave izgradnje odlagališta radiokativnog otpada na Trgovskoj gori, zbog čega su Hrvatska i BiH u sporu. Ona je dala genezu događaja objasnivši da su Slovenija i Hrvatska polovični vlasnici nuklearne elektrane Krško.
"Svi odnosi, kao i pitanje radioaktivnog otpada regulisani su međudržavnom pogodbom. Prema njoj, ove države prikupljaju sredstva kojima treba finansirati razgradnju te elektrane i odlaganje radioaktivnog otpada. Regulisano je da su države obavezne da do kraja životne dobi elektrane, 2023. godine, dogovore rješenje odlaganja nuklearnog otpada. Ako se ne mogu dogovoriti o zajedničkoj lokaciji, moraju najkasnije za dvije godine poslije isteka životne dobi elektrane svoj otpad smjestiti na lokaciju koju su odredili. Lokacija koju je Slovenija našla nalazi se u opštini Krško u naselju Vrbina. Ona zadovoljava sve uslove. Međutim, prema pogodbi, tu mogu biti samo otpaci iz nuklearne elektrane Krško. Hrvatska je ocijenila da ta opcija za nju nije dobra, jer se tu ne može smjestiti ii radioatkivni otpad iz Hrvatske. Zbog toga se odlučila da traži drugu lokaciju. Od te tačke Slovenija nema nikakvu ulogu u procesu odlučivanja gdje će ta lokacija biti. Mi razumijemo da u BiH postoji nezadovoljstvo u vezi s potencijalnom lokacijom o kojoj se govori. Ali to je bilateralno pitanje između RH i BiH", kazala je ambasadorica Slovenije u BiH.
Borac cijeli meč igrao s igračem više i pobijedio GOŠK, spasila ga velika greška sudije
