BiH
80

Zbog čega se nezaposlene osobe s primanjima većim od 208 KM brišu sa biroa?

Piše: M. N.
Foto: Ilustracija
Foto: Ilustracija
JU Služba za zapošljavanje Kantona Sarajevo u sklopu redovnih aktivnosti vrši provjeru evidencije nezaposlenih osoba koje putem biroa ostvaruju pravo na zdravstveno osiguranje i druge beneficije. U skladu sa propisanim zakonom, osobe koje mjesečno primaju više od 208 KM, bivaju skinute s evidencije i samim time gube pravo i na zdravstveno osiguranje i druge povlastice.

Posljednjih dana zavladala je panika na društvenim mrežama gdje se javljaju građani KS koji su u proteklom periodu skinuti sa evidencije nezaposlenih. Prema Zakonu o izmjenama i dopunama Zakona o posredovanju u zapošljavanju i socijalnoj sigurnosti nezaposlenih lica, te Pravilniku o evidencijama u oblasti zapošljavanja, osobe koje ostvaruju prihode po bilo kom osnovu veće od 25 posto od prosječne plate u Federaciji BiH brišu se sa evidencije nezaposlenih jer se smatra da sami sebi mogu priuštiti uplatu zdravstvenog osiguranja.

"Osobe iz stava 1. tač. a) i f) smatrat će se nezaposlenim ukoliko njihov prihod ne prelazi mjesečno 25 posto prosječne plaće u toku prethodne godine prema podacima Federalnog zavoda za statistiku", navodi se u Članu 1. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o posredovanju u zapošljavanju i socijalnoj sigurnosti nezaposlenih osoba.

Za pola godine izbrisano 837 osoba

Direktor JU Služba za zapošljavanje Kantona Sarajevo Igor Kamočaji rekao je za Klix.ba kako brisanje s evidencije nije rezultiralo željom da se nezaposlenim osobama uskrati pravo na zdravstveno osiguranje, već provedba zakona koji se mora poštovati.

"Konkretno, brisanje nezaposlenih sa evidencije biroa izvršeno je po osnovu ostvarivanja nezakonitog prihoda, a Zakon jasno kaže da  osobe koje su ostvarile prihod veći od 25 posto prosječne plate u Federaciji BiH nisu više nezaposleni i ne mogu se voditi na evidencije ove ustanove. To proizlazi iz zakona koji se mora poštovati, na isti način kao što se mora poštovati činjenica da Služba za zapošljavanje ne donosi zakone nego ih samo provodi", rekao je Kamočaji.

Po ovom osnovu, od 31. 12.2014. godine do 18.06.2015. godine, izbrisano je 837 osoba. Kako nezvanično saznajemo, vrlo je mali procenat osoba koje su obrisane s liste, a koje primaju mjesečno iznos do 500 KM, te je veliki procenat onih koji primaju veće sume, a neke prelaze i četverocifren broj.

Redovne provjere podataka

Iz ove Službe istakli su da su prema članu 20. stav 3. Pravilnika o evidencijama u oblasti zapošljavanja, obavezni vršiti provjeru tačnosti podataka koje su dale nezaposlene osobe prilikom prijave na biro.

"Shodno navedenom, Služba od nadležnih organa traži podatke koji vode evidencije o činjenicama koje mogu uticati na status nezaposlene osobe kao što su: fakulteti za redovne studente, općine za registrovani obrt,  sud za registrovano privredno društvo ili drugo pravno lice, poreska uprava za osobe koje ostvaruju prihod veći od zakonom propisanog i dr. U tom kontekstu dobiju se i podaci od Poreske uprave Federacije BiH. S obzirom da pojedine ustanove, zbog neuvezanosti sistema kasne sa podacima, proizlazi da Služba to radi stihijski što nije tačno. To su redovne aktivnosti koje se provode u skladu sa Zakonom", naglasio je Kamočaji.

Brisanje po drugim osnovama

No, Služba vrši brisanje sa evidencije i po drugim osnovama i tako je u periodu 31.12.2014.-18.06.2015. obrisano 11.155 osoba. Brisanje nezaposlenih osoba sa evidencije biroa regulisano navedenim zakonima izvršeno je po osnovu zaposlenja, redovnog školovanja, penzionisanja, navršenih 65 godina života, preseljenja u druge općine, rada nacrno, lažnih podataka i izjava, izdržavanja kazne zatvora, nastavka školovanja, nejavljanja na biro u dva uzastopna roka itd.

"Podsjetiti ću da je po osnovu ostvarenja prihoda većim do 25 posto, a po nalogu Federalne inspekcije i uz njihovo prisustvo 2007. godine brisan veliki broj osoba i da tada niko nije reagovao. Ovdje se sada postavlja pitanje da li institucije trebaju ili ne poštovati zakone koje Služba ne donosi. O tome koliko je zakon dobar ili ne, mi smo govorili na skupovima, čak smo u junu prošle godine uputili i zvaničnu inicijativu da se iznos sa 25 posto poveća na 40 posto. Odgovor, kao što i sami možete vidjeti do danas nema", podsjetio je Kamočaji.

Ukoliko ste skinuti s liste zavoda za zapošljavanje ili ostvarujete prihode koji su veći od 208 KM mjesečno godinu dana, zdravsteno osiguranje možete ostvariti tako što ćete ga uplaćivati sami sebi, o čemu je portal Klix.ba ranije i pisao. Potrebno je da mjesečno izdvojite oko 40 KM, odnosno pet posto od prosječne bruto plate isplaćene na području FBiH.