Zašto bošnjački kadrovi ne mogu preći preko sujete i imati jednog kandidata za načelnika Srebrenice

Posljednji put Bošnjaci su u Srebrenici imali načelnika u periodu od 2012. do 2016. godine, kada je tu funkciju obavljao Ćamil Duraković. Posljednjih osam godina načelnik općine u kojoj je počinjen genocid dolazi iz srpskog naroda, a da stvar bude gor apo bošnjački politički faktor šanse da Bošnjaci predvode općinu koja je najveća rana tog naroda, sve su manje.

Konkretno, jedina, makar i teoretska šansa da predstavnik Bošnjaka pobijedi na izborima je zajednički nastup probosanskih stranaka. No to jedinstvo je davno izgubljeno jer u praksi dominiraju velike političke riječi, ali uz dominantno diverzificiranu strategiju.

Čuvanje sjećanja na žrtve genocida, čuvanje sjećanja na istinu i konstantna borba za pravdu bi trebala biti crvena linija probosanske i bošnjačke politike. No, izuzev proaktivnog rada i djelovanja Memorijalnog centra u Potočarima tokom cijele godine, sve drugo što "drži" politika svodi se na isprazna obećanja politike uz 11. juli.

I takva politika ništa nije naučila posljednjih osam godina. Jer evidentno ne postoji ni lider niti službenik koji različite političke opcije i ambicije pojedinaca može dovesti za isti sto, kako bi na stranu stavili sve animozitete i zarad pobjede Bošnjaka na izborima zanemarili stranačku pripadnost ili neka druga neslaganja.

Ukoliko među bošnjačkim političkim predstavnicima na izbore odvojeno izađu samo dva, a kamoli više kandidata, Bošnjaci se ne mogu nadati pobjedi za poziciju načelnika općine u kojoj je počinjen genocid. Tako će prema svemu sudeći biti i sada. Već sada se spominju dva pa i tri kandidata. Jedan od njih bit će kao nezavisni Hamdija Fejzić, kojeg je prvobitno trebala nominovati SDA.