{{error}}
Korisničko ime ili e-mail
Lozinka
ili
Facebook prijava


Unesite e-mail:


Vranić: BiH se mora suočiti s otpuštanjem nekvalifikovanih kadrova iz javne uprave

F
16.4.2006. u 09:50
0
0
Vranić: BiH se mora suočiti s otpuštanjem nekvalifikovanih kadrova iz javne uprave
0
Vranić: BiH se mora suočiti s otpuštanjem nekvalifikovanih kadrova iz javne uprave
Reforma javne uprave u BiH je dugoročan i kompleksan proces u okviru kojega BiH treba postići adekvatne administrativne strukture, što je jedan od preduvjeta za njeno priključivanje EU. O značaju, ciljevima i mogućim otporima ovom procesu i provedbi projekta PAR u intervjuu za Federalnu novinsku agenciju (FENA) govori koordinator BiH za reformu javne administracije Srđa Vranić.
FENA: Šta je PAR projekt/strategija i šta se njime želi postići?

-PAR potiče od engleskih riječi public administration reforme što u prevodu znači reforma javne uprave. Jedna od preporuka Studije izvodljivosti za BiH bila je osnivanje Ureda koordinatora za reformu javne uprave u BiH što je i učinjeno odlukom Vijeća ministara BiH od 28. oktobra 2004.godine. BiH mora postići institucionalni okvir unutar kog će biti u stanju da u potpunosti implementira pravne stečevine EU. Radi se o velikom broju direktiva i regulative kojima se precizno propisuju sve vitalne domene kao što su slobodno kretanje robe, ljudi, kapitala usluga, određuju finansijski servisi, reguliše pitanje konkurencije, zaštite potrošača, kontrola kvaliteta proizvoda, bolje rečeno sve ono što je uključeno u sadržaj pregovora o stabilizaciji i pridruživanju BiH EU.

FENA: Ko je nosilac pripreme, a ko implementacije projekta/strategije?

-Uloga Ureda koordinatora je da ponudi i implementira strategiju reforme sektora administracije u BiH kako bi ona u svojoj unapređenoj organizacionoj strukturi, primjenjujući sve najbolje prakse modernizovane i reformisane uprave EU uspjela da iznese kompletan proces BiH evrointegracija. U ovome poslu Uredu pomoć pružaju nekolicina donatora među kojima i Evropska komisija koja finansira tim za tehničku asistenciju Uredu za izradu strategije, a pomoć u izradi strategije i njenoj implementaciji predvidjele su vlade Holandije i Švedske. Put u Evropu je jako dug, a što se tiče administracije možda najkompleksniji i najzahtjevniji. Moraćemo gotovo u potpunosti promijeniti naš mentalitet i načine razmišljanja koji su više od pola vijeka zastupljeni na prostorima zapadnog Balkana.

FENA: Kada počinje implementacija i koliko će trajati?

-Početak implementacije prvog poglavlja strategije treba početi odmah nakon njenog usvajanja koje očekujemo do kraja juna. Važno je napomenuti da je prvo poglavlje u biti srž i temelj uprave, a čine ga oblasti koje će njom biti elaborisane, a to su strateško planiranje, izrada zakonodavstva, administrativne procedure, kompletna oblast javnih finansija i upravljanje javnim sredstvima, informacione tehnologije, institucionalne komunikacije, menadžment ljudskih potencijala, a potom i najvažniji administrativni menadžment pristupnog procesa EU. Naša razmišljanja su da ćemo u ciklusima raditi na implementaciji u narednih osam godina ili bolje rečeno u naredna dva mandatna ciklusa vlade BiH, a predviđamo da bismo objektivno 2014. godine mogli govoriti o dobrim rezultatima i adekvatnom administrativnom aparatu spremnom za EU članstvo.

FENA:Šta će se desiti ako se kojim slučajem vlade ne dogovore i ne usvoje strategiju za reformu javne uprave? Kakve nas posljedice čekaju?

-Prvo i osnovno je da se započeti proces pregovora o stabilizaciji i pridruženju može suspendovati, prolongirati i iskomplikovati značajno ukoliko se u vrijeme njegovog sačinjavanja ne pojavimo s predlogom sveobuhvatne strategije reforme javne uprave u BiH .

FENA: Koliko košta projekt/strategija i ko ga finansira, tj. koliko će građane BiH koštati reforma javne administracije?

-U ovome poslu osim Evropske komisije kroz donatorski fond priključeno je Ujedinjeno Kraljevstvo kroz projekt DFiD koji radi na drugoj fazi reforme administracije s Vladom RS-a. Svaku od zemalja članica EU reforma javnog sektora, pogotovu administracije je koštala jako puno, a najbolji dokaz koliko traje i koliko je važna reforme uprave pokazuje primjer Ministarstva za reformu javne uprave Francuske koje pod ovim imenom egzistira od 1946. Teško je predvidjeti troškove, ali važno je napomenuti da se i u okviru limitiranih sredstava kojima sada raspolažemo može učiniti jako puno. Morat ćemo se suočiti s procesom otpuštanja nekvalifikovanih i upošljavanjem mlađih kadrova uz obavezu poznavanja jednog od dominantnih službenih jezika EU kao što su engleski i francuski. Zato potpuno odgovorno tvrdim da povećanje troškova u prvim godinama može postojati, ali vremenom značajno će se racionalizovati potrošnja i početi ostvarivati ciljevi i svrha administracije kao servisa građanstvu, što bi u biti i sada trebalo biti njena osnovna funkcija.

FENA: Šta se dugoročno dobiva ovom reformom i kakvu će korist građani, a šta BiH kao država imati od nje?

-Najvažnije što se treba postići da je administracija zasnovana na principima ekonomičnosti, pravičnosti i efikasnosti koja će sutra biti generator i ekonomskom napretku zemlje iz kojega će proizaći svi ostali kvaliteti i mogućnost ispunjavanja univerzalnih principa i svih vrijednosti Unije koje je i čine prihvatljivom i atraktivnom za sve njene sadašnje i buduće članove.

FENA: Znači li to da će glomazna i skupa državna administracija tj. njeni zaposlenici pristati da ostanu bez posla i da li očekujete njihov otpor i opstrukciju? Imate li neki plan za sanaciju mogućih problema ovakve vrste?

-Globalizacija, otvoreno tržište, evrointegracije, ekonomski i tehnološki razvoj, ukupni prosperitet su previše veliki ciljevi da bi se od njih iko mogao odreći, a njihovo dostizanje zahtijeva izuzetne žrtve koje je svaka od zemalja u periodu tranzicije pretrpjela pa tako ni BiH neće moći izbjeći negativne efekte istoga procesa. Otpor promjenama je bio i ostao prisutan u svakoj od zemalja, pa će tako biti i kod nas. Potreba promjene svijesti, potreba za političkom hrabrošću, spremnost onih koji odlučuju da preuzmu teret nepopularnosti, prihvate rizike gubitka vlasti je nešto što se u ovakvom vremenu očekuje od onih koji se u vlasti nalaze. Moguće je, tvrdim odgovorno, postići balans između broja otpuštenih iz administracije uz blagovremeno planirane programe, prekvalifikacije, ostvariti čak i pozitivan rezultat povećanja zaposlenih u privatnom sektoru primjenom programa rasterećivanja administracije nepotrebnim servisima koje je moguće ugovoriti s privatnim sektorom, a nosioci rada pa čak i osnivači tih novih malih privatnih preduzeća mogu biti oni otpušteni iz sektora administracije. Sve ovo iziskuje dobro strateško razmišljanje, a još više predanost i disciplinu u implementaciji za šta bi se između ostalog trebao u budućnosti pobrinuti Ured uz saradnju s donatorima te pravilno predlagati svaki naredni ciklus reformi dok ne ispunimo naš dugoročni cilj.

Komentari (0)
Email adresa: (nije obavezno)

Tekst ispravke: