Ovaj potez treba posmatrati u skopu ispunjavanja međunarodnih obaveza BiH koji proističu iz potpisanog Ugovora o stabilizaciji i pridruživanju i Ugovora o osnivanju Energetske zajednice, kojim je Bosna i Hercegovina preuzela međunarodnu obavezu formiranja obaveznih rezervi naftnih derivata, radi osiguranja opskrbe ključnih postrojenja, kao i provedbe adekvatnih reakcija na vanjske ili unutrašnje poremećaje u opskrbi.
Ovaj zakonski akt je i potreba Federacije BiH u osiguranju stabilnog snabdijevanja naftnim derivatima koje podrazumijeva uspostavu sistema osiguranja obaveznih naftnih rezervi i centralno upravljanje njima što je ključni element sistema interventnog reagiranja.
U skladu s tim, Nacrtom zakona se prvi put definišu odnosi na tržištu, uređuju strategija i politika razvoja naftnog sektora, strateški i akcioni plan razvoja naftnog sektora, usklađivanje planova, bilans naftnih derivata, energetske djelatnosti u sektoru naftne privrede, uslovi i način obavljanja energetskih djelatnosti, uvoz naftnih derivata, dostavljanje podataka, regulisanje naftnog sektora, nadležnosti i obaveze Regulatorne komisije FBiH, energetska dozvola, sadržaj i način njenog izdavanja, registar ovih dozvola, sigurno snabdijevanje tržišta naftnim derivatima i njihova cijena, naknada za uspostavu rezervi naftnih derivate i njihov kvalitet, označavanje pumpnih automata, kontrola kvaliteta, obim monitoringa za goriva nižeg kvalitetnog nivoa, stavljanje u promet LPG u bocama, operativne i obavezne zalihe, rezerve naftnih derivata, Operator rezervi naftnih derivata (Terminali FBiH), kao i njegova djelatnost, te upravni i inspekcijski nadzor.
Značaj ovog zakonskog akta je i u činjenici da Federacija BiH nema proizvodnih kapaciteta i isključivo ovisi o uvozu derivata nafte, odnosno međuentitetskoj trgovini, pa je ovo tržište jako osjetljivo na sve poremećaje u snabdijevanju. Postojeće zalihe naftnih derivata regulisane su Zakonom o federalnim robnim rezervama (bez posebnog izdvajanja od svih ostalih roba) i ne zadovoljavaju ni minimalne potrebe Federacije BiH.
UTVRĐEN NACRT ZAKONA O PROIZVODNJI, REMONTU I PROMETU NAORUŽANJA I VOJNE OPREME U FBiH
Svrha donošenja ovog zakona, koji je Federalna vlada utvrdila i u formi Nacrta uputila u parlamentarnu procedru, jeste obaveza Federacije BiH na usklađivanju propisa u ovoj oblasti proisteklih iz državnih Zakona o proizvodnji naoružanja i vojne opreme i Zakona o kontroli vanjskotrgovinskog prometa roba i usluga od strateške važnosti za sigurnost BiH.
Ustvari, njime se uređuje obaveza nadležnih institucija i privrednih subjekata FBiH u provođenju pomenutih državnih zakona u oblasti: proizvodnje i remonta naoružanja i vojne opreme, kao djelatnosti od općeg interesa za Federaciju; kapaciteta za proizvodnju i remont naoružanja i vojne opreme; uslova za izvoz i uvoz vojne opreme, proizvoda dvojne i posebne namjene;usluga u vezi s oružjem, vojnom opremom, proizvodima dvojne i posebne namjene; sigurnosti, zaštite, nadzora i inspekcijske kontrole u oblasti proizvodnje, prometa i remonta NVO i druga pitanja iz oblasti proizvodnje, prometa i remonta NVO koja nisu regulirana zakonima BiH.
Radi sigurnosti, zaštite, nadzora i inspekcijske kontrole u oblasti proizvodnje, prometa i remonta naoružanja i vojne opreme na području Federacije Bosne i Hercegovine, Nacrtom zakona je ispoštovana obaveza iz državnog Zakona o proizvodnji naoružanja i vojne opreme. Tako stručni nadzor i kontrolu provođenja ovog zakona obavlja entitetsko resorno ministarstvo, o čemu zapisnik dostavlja Ministarstvu spoljne trgovine i ekonomskih odnosa Bosne i Hercegovine.
RASPRAVA O PREDNACRTU ZAKONA O JAVNO-PRIVATNOM PARTNERSTVU
Kako je rečeno u obrazloženju danas razmatranog Prednacrta zakona o javno-privatnom partnerstvu, razlozi za njegovo donošenje su potreba stvaranja transparentnog, nediskriminatorskog i jasnog pravnog okvira za utvrđivanje uslova pod kojima domaća i strana pravna lica mogu investirati u izgradnje i/ili rekonstrukcije javne infrastrukture.
Budući na značaj ovog pravnog akta, koji bi trebao da doprinese stimulisanju ulaganja domaćeg i stranog kapitala u javni sektor radi obezbjeđenja višeg nivoa kvaliteta javnih usluga i za ekonomski razvoj Bosne i Hercegovine, Vlada FBiH je danas zaključila da se još jednom, u odnosu na nadležnosti ministarstava, sagledaju ponuđena rješenja.
O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ZAŠTITI OD POŽARA I VATROGASTVU
Vlada FBiH danas je razmatrala Prednacrt zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti od požara i vatrogastvu, čiji je cilj usklađivanje sa odredbama Okvirnog zakona o zaštiti i spašavanju ljudi i materijalnih dobara od prirodnih ili drugih nesreća u BiH. Također, u raspravi je ukazano na potrebu da pojedina rješenja budu usklađena i aktuelizirana s obzirom na iskustva s ovogodišnjim velikim požarima.
Uz to, izmjenama i dopunama neophodno je regulisati neke od općih mjera za zaštitu od požara u šumama, budući da još nije donesen zakon o šumama.
S obzirom na to da provođenje nekih od predloženih mjera iziskuju finansijska sredstva, danas je zaključeno da se njihovi izvori i visina dogovore u saradnji Federalnog ministarstva finansija i Federalne uprave civilne zaštite, prije nego što Vlada uputi Zakon u parlamentarnu proceduru.
SREDSTVA ZA PROJEKT REGISTRACIJE NEKRETNINA
Današnjom Odlukom, Federalna vlada je prihvatila zaduženje Federacije BiH po Sporazumu o financiranju između Bosne i Hercegovine i Međunarodne asocijacije za razvoj (IDA), u iznosu do 17.500.000 dolara. To predstavlja 51,1 posto od ukupno 34.250.000 dolara odobrenih Bosni i Hercegovini.
Sredstva će biti iskorištena za financiranje Projekta registracije nekretnina, čiji je primarni razvojni cilj podrška razvoju održivog sistema registracije nekretnina sa harmoniziranim evidencijama zemljišne knjige i katastra u urbanim područjima FBiH. Iznos se daje na rok otplate od 25 godina, uz petogodišnje grace razdoblje.
Za implementaciju Projekta u Proračunu FBiH nije potrebno osigurati dodatna financijska sredstva za sufinanciranje.
Vlada je danas dala saglasnost za zaključivanje Supsidijarnog sporazuma između BiH i FBiH, te za njegovo potpisivanje ovlastila federalnog ministra financija.
BEZ SAGLASNOSTI ZA STEČAJ
Vlada FBiH je danas donijela dvije odluke, kojima je dala saglasnost na akte kojima je Federalno ministarstvo energije, rudarstva i industrije uskratilo saglasnost za pokretanje stečajnog postupka po pojedinačnim prijedlozima za pokretanje stečajnog postupka nad gospodarskim društvima iz oblasti namjenske industrije.
Riječ je o uskraćivanju predhodnih saglasnosti Federalnog ministarstva energije, rudarstva i industrije na dva zahtjeva Općinskog sudu u Travniku za otvaranje stečajnog postupka nad stečajnim dužnikom BNT Tvornica mašina i hidraulike d.d. Novi Travnik.
SAGLASNOST NA PRODAJU TEHNIČKO-TEHNLOLOŠKIH CJELINA KTK "VISOKO"
Vlada FBiH donijela je Odluku kojom daje saglasnost na Odluku Nadzornog odbora gospodarskog društva KTK „Visoko“ d.d. Visoko o utvrđivanju prodaje dvije tehničko-tehnološke cjeline kroz postupak male privatizacije.
Riječ je o prodaji dvije tehničko-tehnološke cjeline: Fabrika kože i krzna s pripadajućim zemljištem, cjevovodom, rezervoarima, bunarevima i trafoima, te Fabrika obuće Goruša s pripadajućim zemljištem.
U prvom slučaju, prodaja nekretnina nudi se po najnižoj cijeni od 28.681.627 KM, metodom tendera. Od ostalih uvjeta prodavac traži od kupca prijem u radni odnos 150 uposlenika KTK „Visoko“ u roku od 30 dana po zaključenju kupoprodajnog ugovora i njihovo upošljavanje na neodređeno vrijeme, a na period od najmanje tri godine od dana prijema, kao i investiranje u objekte u visini od 2.000.000 KM u periodu od 12 mjeseci. Investicija veća od 2.000.000 KM neće se dodatno vrjednovati.
Kod Fabrike obuće Goruša riječ je o prodaji nekretnina po najnižoj cijeni od 4.256.277 KM, metodom tendera. Od ostalih uslova prodaje traži se od kupca prijem u radni odnos 150 zaposlenika KTK „Visoko“ d.d. u roku od 30 dana po zaključenju kupoprodajnog ugovora i njihovo zapošljavanje na neodređeno vrijeme, a na period od najmanje tri godine od dana prijem, kao i investiranje u objekte u visini od 400.000 KM u periodu od 12 mjeseci. Investicija veća od 400.000 KM neće biti dodatno vrjednovana.
Sredstva dobijena prodajama usmjerit će se na izmirenje obaveza za neuplaćene poreze i doprinose na i iz plaća, kao i izmirenje obaveza po temelju hipoteka koje su upisane na navedenim nekretninama.
STABILNO SNABDIJEVANJE ENERGENTIMA U PERIODU JANUAR - JUNI 2012.
Federalna vlada je usvojila Izvještaj o realizaciji Bilansa energetskih potreba Federacije Bosne i Hercegovine za period januar - juni ove godine.
Izvještaj, koji je pripremilo Federalno ministarstvo energije, rudarstva i industrije obuhvaća realizaciju Bilansom planiranih energetskih potreba za šest mjeseci ove i energetske pokazatelje ostvarenja u prošloj godini, a odnosi se na ugalj, električnu energiju, derivate nafte i prirodni gas.
Generalna ocjena je da je snabdijevanje energentima u ovom periodu na području Federacije bilo stabilno.
U prvom polugodištu proizvodnja uglja je je ostvarena sa 93,71 posto od plana, tj. u iznosu od 3.390.474 tone, što je zadovoljilo ukupnu potrošnju u FBiH. Izvoz je bio u obimu 92.756 tona ili 107,86 od planiranog. Ukupna potrošnja je planirana u obimu od 3.527.214 tona, a realizirana je u obimu od 3.301.601 tona tj. 93,6 posto.
U ovom šestomjesečnom periodu proizvodnja električne energije je realizirana u iznosu od 3.963 gigavat sati, tj. 84,4 posto u odnosu na plan, a potrošnja u iznosu od 4.322 GWh tj. 99,3 posto u odnosu na plan. Snabdijevanje električnom energijom obezbijeđeno je domaćom proizvodnjom i uvozom.
Što se tiče naftnih derivata u periodu januar-juni 2012. ostvaren je uvoz u iznosu od 273.539 tona i manji je od planiranog za 51.461 tonu, tj. 16 posto od plana, a za oko osam posto od prošlogodišnjeg uvoza za isti period. Podaci o količini od 131.352 tone odnose se na naftne derivate porijeklom iz Rafinerije Brod. Potrošnja je realizirana u iznosu od 389.059 tona što je za oko 13 posto manje od plana, a oko pet posto manje od plasmana u istom periodu prošle godine.
Snabdijevanje Federacije BiH prirodnim gasom je uvoz u cijelosti. U prvih šest mjeseci ostvarena potrošnja je za 2,5 posto manja od plana, a za 2,2 posto veća od prošlogodišnje potrošnje za isti period.
U Izvještaju je naznačeno da su industrijski kapaciteti u Federaciji BiH konzumirali 24 posto ukupno uvezenih količina gasa u posmatranom periodu. Ostatak je distribuiran kroz tri distributerske kompanije. Ugovor sa ruskim isporučiocem prirodnog gasa aktuelan je do kraja ove godine.
Sjednica Vlade FBiH je u toku, stoji u saopćenju iz Ureda za odnose s javnošću Vlade FBiH.
