Radmanović je pokrenuo pitanje zaštite vitalnog nacionalnog interesa entiteta jer je Predsjedništvo BiH 6.marta preglasavanjem usvojilo zaključak kojim zadužuje Ministarstvo pravde i Arhiv BiH da pokrenu aktivnosti za preuzimanje arhivske građe Haškog tribunala nakon njegovog zatvaranja.
Srpski član Predsjedništva BiH smatra da je ova odluka destruktivna po vitalni interes RS-a.
Mišljenja je da bi preuzimanjem ove arhive moglo doći do zloupotreba, pa čak i tužbi, a da zahtjev kojim se traži da se arhiva Haškog tribunala smjesti u ovoj regiji automatski asocira na političke probleme.
S ovim stavom ne slažu se bošnjački i hrvatski član Predsjedništva BiH Haris Silajdžić i Željko Komšić koji su glasali za odluku Predsjedništva BiH, a šef Kluba poslanika SDA i SDPBiH u Narodnoj skupštini RS-a Ramiz Salkić je rekao da ne podržava Radmanovićev veto, jer ne vidi razloga da iko treba da strahuje od te arhivske građe, osim onih koji su činili zločine u BiH.
S druge strane, Radmanovićev stav podržavaju i drugi srpski predstvanici tako da se već sada može reći da će veto koji je pokrenuo na ovu odluku Predsjedništva BiH sigurno dobiti potrebnu dvotrećinsku većinu u Narodnoj skupštini RS-a da odluka ne bi stupila na snagu.
Inače, ovo je treći veto koji je Radmanović uložio u sadašnjem sazivu Predsjedništva BiH, a prva dva odnosila su se na odluke u vezi s presudom Haškog suda prema kojima je od Srbije trebalo da bude zatraženo da ispoštuje obaveze prema BiH po Konvenciji o sprječavanju i kažnjavanju zločina genocida, a od Vijeća sigurnosti UN-a preduzimanje mjera za provođenje te presude.
Po završetku ove danas će se održati i novo posebno skupštinsko zasjedanje na inicijativu Vlade RS-a u vezi s reformom policije na koju su pozvani i lideri šest najvećih političkih stranaka u BiH, potpisnika Mostarske deklaracije.
Vlada RS-a zatražila je da parlament raspravlja o informaciji o reformi policije u BiH u skladu s Mostarskom deklaracijom.
Na sjednicu su pozvani i predsjednici SNSD-a, PDP-a, SDA, Stranke za BiH, HDZ-a BiH i HDZ-a 1990 i imat će mogućnost da se obrate Narodnoj skupštini povodom rasprave o reformi policije u BiH.
Stranke u RS-u imaju različite stavove o reformi policije, jer opozicija smatra da se pripremljenim zakonima o policijskoj reformi prenose ovlaštenja koje RS ima u toj oblasti na nivo BiH, kao i da treba ispoštovati ranije usvojene skupštinske zaključke kada je u pitanju reforma policije.