"I pored iscrpljivanja unutrašnjih rezervi i ostvarene prosječne norme od 157,71 posto po sudiji te kvalitetnog rada o čemu svjedoči podatak od 94,4 posto potvrđenih presuda KSS-a od Vrhovnog suda FBiH, ovaj sud (KSS) i dalje trpi posljedice nedovoljnog broja sudija u odnosu na broj zaostalih predmeta, tekući priliv i nadležnosti", istaknula je predsjednica KSS-a Begzada Gavrankapetanović-Salihagić u razgovoru za Fenu.
Komentirajući stanje u Sudu i pokazatelje o radu za 2011. godinu, predsjednica KSS-a izražava bojazan da bi situacija mogla postati još složenijom, ukoliko KSS-u na rješavanje budu upućeni i predmeti iz oblasti boračko-invalidske zaštite (više od 400 takvih predmeta je trenutno u Vrhovnom sudu FBiH), a koji su postali aktuelni nakon okončanja revizije tih prava na nivou FBiH, te navodi da je svaka dosadašnja revizija "donosila" oko 1.000 novih predmeta.
Istovremeno, upozorila je da bi situacija u tom pogledu mogla eskalirati, ukoliko se spomenutim dodaju i potencijalni predmeti bivših logoraša, te različiti slučajevi iz oblasti radnih odnosa i brojni drugi akti upravnih organa sa sjedištem na području Kantona Sarajevo (KS) (mjesna nadležnost), što redovito dovodi do povećanja broja spisa, kako je to ranije bilo s (ne)penzioniranim pripadnicima bivše Vojske Federacije BiH i brojnim drugim socijalnim pitanjima koja se prelamaju preko KSS-a.
Gavrankapetanović-Salihagić pojašnjava da bi, prema odluci (projekciji) Visokog sudskog i tužiteljskog vijeća BiH iz 2010. godine, u ovom sudu 35-orici uposlenih sudija trebalo pridružiti još 32-ojicu (uključujući redovne i dodatne sudije), a za čije zaposlenje u kantonalnom budžetu nema sredstava.
Ilustracije radi, samo u Građanskom odjeljenju KSS-a mjesečno pristiže na rješavanje oko 300-400 predmeta, a tu su i zaostaci u formi starih predmeta, među kojima ima i onih čiji inicijalni akti datiraju od prije 20 i više godina.
Predsjednica KSS-a naglašava da je više puta upozoravala na opisanu situaciju, ali da su se akteri reforme pravosuđa iz 2003. godine držali kriterija - broj sudija u odnosu na broj stanovnika, ne vodeći računa o specifičnostima tranzicionog perioda (promjena društveno-ekonomskog sistema, rješavanje imovinskih prava...) i činjenice da veliki broj institucija vlasti i upravnih organa ima sjedište na području KS-a, što implicira nadležnost KSS-a za rješavanje sporova u vezi s donošenjem određenih akata.
Uz ocjenu da bi broj predmeta trebao biti kriterij prilikom određivanja sistematizacije u sudovima, Gavrankapetanović-Salihagić podsjeća da i pored prisutnih poteškoća KSS maksimalno nastoji odgovoriti vlastitim obavezama, navodeći da je u protekloj godini, i pored odsustva dvoje sudija zbog bolesti, riješeno 1.865 tzv. starih predmeta čime je plan utvrđen u VSTV-u BiH ostvaren u obimu višem od 90 posto.
Nadalje, navodi da će, osim neophodne kadrovske popune, biti nužno pristupiti i odgovarajućoj izmjeni zakonskog okvira u prvom redu Zakona o sudovima, radi ujednačavanja statusa stručnih saradnika koje u prvostepenim pravosudnim organima (općinski sud) bira VSTVBiH, a u drugostepenim (kantonalni) Agencija za državnu službu FBiH, pri čemu oni stiču status državnog službenika.
Potrebno je pristupiti i izmjenama zakona o parničnom i izvršnom postupku kako bi se u svhu racionalizacije predvidjelo rješavanje drugostepenih predmeta po sudiji pojedincu, umjesto da se u tu svrhu angažira višečlano sudsko vijeće.
S obzirom na to da je predsjednica KSS-a i članica Komisije pravosuđa u BiH za pitanja strukturiranog dijaloga o pravosuđu između EU i BiH, zamoljena je u razgovoru za Fenu da prokomentira pitanja iz tog domena, na što je odgovorila da se radi o širokom spektru pitanja - od realizacije Strategije za reformu sektora pravde u BiH, rješavanja starih predmeta i procesuiranja ratnih zločina, do ustanovljenja apelacionog suda BiH, odnosno usaglašavanja bh. zakonskog okvira s pravnom stečevinom EU.
Gavrankapetanović-Salihagić, koja ima dugogodišnje iskustvo rada u pravosudnim institucijama, smatra da sa stanovišta funkcioniranja cjelokupnog pravosuđa, odnosno ujednačavanja sudske prakse, Bosni i Hercegovini treba i vrhovni sud, te da optimalna rješenja za pravosuđe podrazumijevaju i uvođenje posebnog budžeta.
Prema podacima KSS-a, u toku 2011. godine u sklopu Građanskog odjeljenja riješeno je 4.319 predmeta, u Upravnom 1.672, a u Krivičnom odjeljenju po žalbama riješeno je 379, te još 84 iz oblasti općeg kriminaliteta, odnosno dva predmeta ratnog zločina, kao i još 686 predmeta iz oblasti privrednih prekršaja.
Usto, KSS je okončao i 427 predmeta koji se tiču rješenja o pritvoru, objedinjavanja kazni, pomilovanja...i, kako je već spomenuto, u protekloj godini završeno je 1.865 zaostalih predmeta.
Na kraju 2011. godine u KSS-u ostalo je ukupno 16.067 nezavršenih predmeta, od čega je najviše ili 12.139 u sklopu Građanskog odjeljenja, u Upravnom su ostala neriješena 3.564 predmeta, a u Krivičnom odjeljenju 364, uključujući i jedan predmet ratnog zločina.
Lana Jurčević pet mjeseci nakon poroda otkrila neobično ime kćerke, tetovirala ga na ruci
