Federalni ministar energije rudarstva i industrije Erdal Trhulj na pres-konferenciji istakao je da se radi o četvrtom u nizu strateških zakona u sektoru energije.
"Nakon električne energije, obnovljivih izvora i energetske efikasnosti na red je došao zakon o istraživanju i eksploataciji nafte. Evidentno je da je dosad nepostojanje zakonske regulative iz ove oblasti pruzrokovalo zastoj u otkrivanju i utvrđivanju postojanja komercijalnih ležišta ugljikovodonika, kao i mogućnosti uvođenja investitora iz zemlje i inostranstva", rekao je Trhulj.
Tim zakonom propisuju se uslovi, način i postupak izvođenja istraživanja i eksploatacije nafte i plina na prostoru FBiH.
Rješenja predložena zakonom, kako je dodao ministar Trhulj, predstavljaju osnovu za obezbjeđenje energenata za potrebe Federacije BiH, kao i komercijalnih količina za poticaj privrednog i društvenog razvoja FBiH na principima provođenja ekonomskih opravdanih istraživanja i eksploatacije nafte i plina u skladu s načelima održivog razvoja.
U izradi ove zakonske regulative, kako je dodao Trhulj, korištena su i iskustva zemalja kao što su Bugarska, Mađarska, Norveška, Kanada, Tunis, Irak, Italija i Engleska i svi ti zakoni su poslužili kao osnova da bi se došlo do kvalitetnog zakonskog rješenja.
Trhulj je napomenuo da je zakonom precizno definisano da su nafta i plin prirodno bogatstvo u svojini Federacije BiH. S tim u vezi je definisana i raspodjela eventualnih prihoda koji se mogu ostvariti po osnovu koncesije.
"Pošto je to javno dobro, Federacija mora da osigura ravnomjeran razvoj na cijeloj teritoriji FBiH, pa je ovakvim zakonom predviđeno da se prihodi od koncesije od eventualnih prihoda od nafte dijele: 15 posto za budžet općine gdje se nalazi prostor koncesije, 19 posto za budžet kantona na kome je taj prostor, 23 posto za budžet Federacije BiH, 15 posto za budžete svih ostalih kantona u FBiH i 23 posto za budžete svih ostalih općina u Federaciji i pet posto bi išlo u fond za istraživanje ugljikovodonika na prostoru FBiH", pojasnio je Trhulj.
On je dodao da će koncesionar biti dužan da plaća dvije vrste naknada, te da su zakonom predviđena dva moguća postupka dodjele - jedan je direktni dogovor, dodjela licence za istraživanje i eksploataciju i jedan je putem javnog poziva.
Razlog za prijedlog za direktnu dodjelu jeste da se ne bi gubilo na vremenu kada su u pitanju neka potencijalna ležišta, kao što su, na primjer, zalihe u Tuzlanskom kantonu i Posavini.
"Međutim, kako bi se izbjegao bilo kakav vid eventualne korupcije, kod takve dodjele su isključeni svi oni koji su dosad učestvovali u pripremi tih aktivnosti na način da bi stručnu komisiju, koja ima znanje iz oblasti energetike, prava i ekonomije, činilo sedam članova i bila bi imenovana tri iz Predstavničkog doma, tri iz Doma naroda, a jednog člana bi imenovala Vlada FBiH", kazao je Trhulj.
