On je članove Zajedničke komisije informirao o Evropskom partnerstvu za ovu godinu jer, kako je kazao, Evropsko partnerstvo i Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju, odnosno obaveze iz Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju, se u velikoj mjeri poklapaju.
Prema njegovim riječima, ovo je sada treće evropsko partnerstvo koje je Evropska unija usvojila za BiH. Ovoga puta, to treće evropsko partnerstvo za BiH ima devet ključnih prioriteta, 115 kratkoročnih i 53 srednjoročna prioriteta.
Kazao je da se od države za koju se evropsko partnerstvo pripremi i usvoji očekuje da odgovori svojim akcionim planom za provedbu tih obaveza.
"Vijeće ministara BiH je u januaru prihvatilo da naš odgovor na obaveze iz evropskog partnerstva i obaveze iz Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju bude jedinstveni instrument pod nazivom Program integrisanja BiH u EU. Cijenili smo da je mnogo bolje da integrišemo obaveze iz jednog i drugog dokumenta i na odgovarajući način to povežemo i s programima pomoći EU. Sve je u suštini jedan proces i onda jedinstven plan rada svih institucija BiH se činio kao jedinstven odgovor na te obaveze. Vijeće ministara je prihvatilo takvu metodologiju rada u odgovoru na ove zadatke“, kazao je Topčagić.
Što se tiče samog sadržaja evropskog partnerstva, napomenuo je da je od devet ključnih prioriteta ponovljeno šest koji su bili utvrđeni 2005. godine. Radi se o reformi policije, saradnji s Tribunalom u Haagu, reformi javnog emitiranja i provedbi te reforme, reformi javne uprave, jačanju administrativnih kapaciteta u cjelini, posebno sada u kontekstu provođenja obaveza iz Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju.
Prema njegovim riječima, novina je jedna obaveza koja je utvrđena i za BiH ali i sve druge države u regiji - da se učine napori radi pomirenja između građana zemalja regiona te da se jačaju napori da bi se pronašla konačna rješenja za neriješena bilateralna pitanja, posebno pitanja granica.
Prioritet koji smo i ranije imali ponovljen je, da se postigne značajan napredak u stvaranju jedinstvenog ekonomskog prostora u BiH.
Topčagić je kazao da je novi prioritet da se smanje strukturalne rigidnosti koje narušavaju funkcioniranje tržišta rada.
"Jedan je prioritet koji kaže preduzeti mjere radi postizanja funkcionalnih i održivih institucionalnih struktura te bolje poštivanje ljudskih prava i temeljnih sloboda, uključujući postizanje sporazuma i usvajanje izmjena Ustava BiH ukoliko je potrebno. Ovo je prvi put da je sa strane EU ukazano ili zatraženo da se pristupi ustavnim promjenama uz ovu kvalifikaciju kako su rekli 'ukoliko je to potrebno' da bi se postigle funkcionalne i održive institucionalne strukture“, kazao je Topčagić.
Govoreći o Sporazumu o stabilizaciji i pridruživanju, rekao je da smo došli u završnu fazu pripreme za potpisivanje Sporazuma koje je najavljeno za 16. juni na zasjedanju Vijeća za opće poslove i vanjske odnose EU.
Topčagić je parlamentarce informirao i o otvaranju pregovora o liberalizaciji viznog režima.
Prema njegovim riječima, nakon potpisivanja sporazuma o viznim olakšicama i readmisiji i stupanju ta dva sporazuma na snagu od 1. januara ove godine, EU je odlučila da svim državama naše regije ponudi izradu takozvane mape puta koja bi nas vodila do ukidanja viza, do same liberalizacije viznog režima. Sam čin ceremonije otvaranja tih pregovora je održan 26. maja u Briselu.
"Do kraja juna se očekuje da ćemo dobiti mapu puta. Na osnovu uvida u slične dokumente koje su dobile neke države u regiji, mogu reći da se radi o vrlo ozbiljnom reformskom paketu koji se odnosi na sigurnost ne samo putnih nego i identifikacionih dokumenata, dakle i rodnog lista i lične karte pa onda i pasoša“, kazao je Topčagić.
Traži se, dodao je on, uvođenje biometrijskog pasoša, efikasnija kontrola granice i posebno uvođene te strategije integrisanog upravljanja granicom, daljnje aktivnosti na borbi protiv organizovanog kriminala i korupcije i uopšte aktivnosti na jačanju vladavine prava i poštivanja ljudskih prava i sloboda u zemlji.
Kazao je da misli da će se u svemu tome cijeniti i opća situacija u zemlji, odnosno napredak BiH u procesu evropskih integarcija.
"Da izrazim svoje mišljenje, mislim da će se ukidanje viza vjerovatno poklopiti s dobivanjem kandidatskog statusa ili će vremenski biti blizu jedno drugoga. To je, otprilike, period do kada i mi možemo provesti sve ove aktivnosti, ali i jedna pozicija kandidata nas onda zaista kvalifikuje da nam se i ukinu vize za putovanja u države EU. Očekivanje koje je i predsjedavajući Vijeća ministara iznio kada je predstavio program rada Vijeća ministara je da mi kandidatski status dobijemo do 2010. godine. Iako je bilo kašnjenja u potpisivanju ovog sporazuma u odnosu na naše ranije planove, mislim da je to još ostvariv cilj, iako vrlo ambiciozan“, kazao je Topčagić.
Pjanić o oproštaju: Ovo je za dobrobit reprezentacije, neću da me pamte po lošem
