Organizator ovog sedmodnevnog skupa je Fondacija "Arheološki park: Bosanska piramida Sunca". Na konferenciji učestvuje 17 predavača iz 12 zemalja svijeta, sa tri kontinenta, kao i veliki broj gostiju iz SAD, Singapura, Kanade, Norveške, Holandije, Italije, Velike Britanije…
Njih sedam, koliko ih se danas obratilo novinarima, su poručili da su ubijeđeni u postojanje piramida u Visokom.
Naglasili su i kako ne žele da vjeruju da bh. vlasti, počev od onih općinskih, pa do onih na državnom nivou, ovom važnom projektu ne pridaju nikakav značaj.
Voditelj projekta istraživanja bosanskih piramida Semir Osmanagić podsjetio je da su na prvih nekoliko konferencija dati dokazi o postojanju ogromnog građevinskog kompleksa u obliku piramida, dok se posljednje dvije bave odgovorima koja je svrha njihovog postojanja i koliko one stare.
"Projekat istraživanja bosanskih piramida postala je najaktivnija arheološka lokacija na svijetu sa interdisciplinarnim naučnim pristupom, koja svake godine privuče nekoliko desetina hiljada posjetilaca. To je bio slučaj i ove godine", rekao je Osmanagić.
Piramide u Visokom, kako su naveli stručnjaci, sigurno mogu promijeniti naš pogled na drevnu prošlost.
"Tokom mog dugogodišnjeg istraživanja, mnogo sam naučio o bosanskim piramidama. Uvjeren sam da je nivo tehnologije antičkih civilizacija bio na znatno višem nivou nego što to mi mislimo", rekao je srbijanski istraživač Goran Marjanović.
Da je nevjerovatna iskustva imao u bosanskim piramidama tvrdi francuski arheološki stručnjak Stephane Cave.
"Imao sam posebno iskustvo na megalitu K2 u tunelima, što predstavlja izazov za naš sistem logike koji poznajemo. Pristupat ću cijelom projektu sa velikom ozbiljnošću, jer se radi o čitavom kompleksu", kazao je Cave, dodajući da je zanimljivo iskustvo koje je imao u vezi sa energetskom podzemnom mrežom.
Radi se o, kako je naveo, informacionoj mreži, gdje su informacije dolazile u obliku matematičkih formula.
"Kompleks u Visokom je neka vrsta moždanog mehanizma, koji skuplja i emituje informacije, ali i mjeri nivo planetarne svijesti", smatra Cave.
Novozelanđanin Timothy Moon zahvalio je organizatorima i, prije svega, 340 volontera koji su ove godine radili u Visokom.
"Naše istraživanje pokazalo je da je postojala ljudska djelatnost i povezanost sa tunelima i piramidama", rekao je Moon.
Pojasnio je kako je starost pronađenog stalaktita procijenjena na oko 22.500 godina, dok se drugi materijali pronađeni u visočkim piramidama testiraju najnovijom tehnologijom.
"Imamo veliki broj dokaza za postojanje inteligentne ruke", tvrdi Moon.
Paul La Violette iz SAD-a uvjeren je da su cement, tuneli, pronađeni artefakti i hijeroglifski simboli nesumnjivo kreirani ljudskom rukom.
Govoreći o tome zašto su piramide u Visokom danas prekrivene zemljom i sedimentom, napomenuo je da su razlog za to kosmički utjecaji iz svemira.
"Ljudi su zbog kosmičkih zračenja gradili sebi skloništa, a svrha bosanskih piramida je upravo kako bi se ljudi u njima mogli sakriti. Smatram da je ovo najveće arheološko otkriće u svijetu u ovom trenutku", rekao je La Violette, naglasivši kako je ogromna greška velikog dijela međunarodne zajednice što se ne uključi u ovaj projekat.
Valery Uvarov iz Rusije, istraživač piramida i drevne egipatske tehnologije, te graditelj najvećeg piramidalnog kompleksa trenutno u svijetu (u Sibiru), smatra da su piramide u Visokom jedna od najstarijih građevina ikada izgrađenih u svijetu.
"Siguran sam da će piramide u Visokom vrlo brzo utjecati na to da ljudska civilizacija uspostavi kontakt sa izvanzemaljskom. Uvjeren sam da će Visoko u nekom budućem periodu postati spiritualni centar svijeta", dodao je ruski stručnjak.
Tokom sedmodnevnog boravka u BiH, istraživači su posjetili nekoliko prahistorijskih lokacija: megalitne zidine Daorsona u Hercegovini, nerazjašnjeni fenomen stećaka u Radimlji, kamene kugle u Zavidovićima, kao i sve lokacije piramida u Visokom: Bosanske piramide Sunca i Mjeseca, Podzemni labirint Ravne, tumulus u Vratnici, te laboratorij Fondacije.
Konferencija će biti okončana večerašnjim predavanjem austrijskog stručnjaka Klausa Done, istraživača artefakata starijih od homo sapiensa.
