{{error}}
Korisničko ime ili e-mail
Lozinka
ili
Facebook prijava


Unesite e-mail:


Sve više razvoda u BiH: Partneri većinom nespremni ulaze u brak i brzo postaju roditelji

13.4.2015. u 07:59
252
277
Sve više razvoda u BiH: Partneri većinom nespremni ulaze u brak i brzo postaju roditelji
252
Sve više razvoda u BiH: Partneri većinom nespremni ulaze u brak i brzo postaju roditelji
Foto: Ilustracija
U posljednjih nekoliko godina došlo je do povećanja broja razvoda u BiH. Neki od problema koji dovode do razvoda jesu nerealna očekivanja partnera, ali i patološka ponašanja, poput ljubomore i posesivnosti. Razvod roditelja uvijek je traumatično iskustvo za djecu, a za većinu predstavlja dug i bolan proces koji može ostaviti posljedice i u odrasloj dobi.
Gubitak emocionalne povezanosti i bliskosti, osjećaj zanemarenosti i usamljenosti, nerealna očekivanja od partnera i braka, nedostatak adekvatne komunikacije i vještina za rješavanje konflikata, manjak segmenata zajedništva ili pak zadržavanje individualnih sloboda, razni oblici adiktivnog ponašanja, te nevjerstvo samo su neki od uzroka koji dovode do razvoda braka.

Porodična psihoterapeutkinja u JU Porodično savjetovalište Branka Alajbegović smatra da su također umreženi odnosi sa porodicama porijekla, ali i patološka ponašanja poput ljubomore i posesivnog ponašanja, te oblici psihološkog i fizičkog nasilja čest povod za razvod braka.

Bez zajedničkih ciljeva



"Partneri većinom nespremni ulaze u brak, bez postavljenih zajedničkih ciljeva na kojima se treba temeljiti njihova bračna zajednica. Veoma brzo postaju i roditelji, što uzrokuje zbunjenost. Proširenje porodice ne opterećuje samo partnere kojima se dijete dogodilo neplanirano, nego i one koji su ga iskreno željeli i planirali", kazala je za Klix.ba Alajbegović.

Ona je istakla da mnogi parovi nisu spremni na odricanja, manjak sna, dodatne materijalne troškove, drastično smanjenje vremena za druženja ili pak smanjenje aktivnosti udvoje i da se tako širi osjećaj zapostavljenosti i manjka slobode, a ukoliko ne postoji zajednička spremnost za uzajamno razumijevanje, poštovanje, zdravu i otvorenu komunikaciju, dolazi do razvoda kao načina prevazilaženja problema.

"Kada dođe do prvih poteškoća u odnosu, partneri često zanemare problem i nadaju se da će on spontano nestati. Međutim, nerazriješeni problemi se akumuliraju i dovode do krize. Očekivanje ili čak obećanje da će stvari od sutra biti bolje ili drugačije, bez ikakve elaboracije samog problema, česta je pojava među parovima kod kojih nezadovoljstvo dostiže tačku u kojoj se dovodi u pitanje opstanak samog braka", kazala je Alajbegović.

Složena i nepovoljna kretanja u društvu, promijenjen sistem vrijednosti i nezaposlenost također su neki od razloga koji opterećuju stabilnost i kvalitetnije kreiranje bračne i porodične zajednice. Tu svakako prednjači manjak novca koji izaziva frustriranost, što potiče depresivna raspoloženja i agresivna ponašanja.

"Ovakav problem se ne može riješiti preko noći. Kontinuirana socioekonomska ugroženost zahtijeva spremnost i kapacitet oba partnera na iskreno razumijevanje, mnogo odricanja i strpljenja. Nažalost, mali broj partnera ima kapacitet za očuvanje bračne zajednice pod ovakvim nepovoljnim uslovima. Evidentno je da razvod braka kao masovna pojava, posebno u ekonomski razvijenijim zemljama i visokourbaniziranim sredinama, ima tendenciju rasta posljednjih godina i u Bosni i Hercegovini", kazala je Alajbegović.

Razvod kao potencijalno veoma stresno iskustvo pogađa sve članove porodice, posebno djecu. Alajbegović smatra da se djeca nalaze u izuzetno nepovoljnom položaju zbog činjenice što se razvod roditelja događa izvan njihove kontrole, nepredvidivog je trajanja i ishoda, a često im nedostaju informacije i vještine za adekvatno prevladavanje situacije.

Djeca najviše pate



Ističe da je razdvajanje roditelja za dijete uvijek šok i traumatsko iskustvo, te da za većinu njih prilagođavanje na razvod roditelja predstavlja dug i bolan proces koji može ostaviti posljedice i u odrasloj dobi.

Reakcije djece na situaciju razvoda ovise o dobi djeteta, njegovoj emotivnoj zrelosti, odnosu sa roditeljima, odnosu između roditelja prije i tokom razvoda, vještini i empatiji u međusobnoj interakciji roditelja i interakciji s djecom, kao i o dostupnoj mreži socijalne podrške u porodici i izvan nje.

"Djeca su najčešće zbunjena, uplašena i zabrinuta. Osjećaju tugu, stid i ljutnju. Razdvajanje roditelja doživljavaju kao prijetnju vlastitoj sigurnosti, a često vjeruju da su ona odgovorna za konflikt između roditelja. Mogu reagovati i raznim promjenama u ponašanju, od povlačenja, osamljivanja do neposluha, prkosa ili buntovnog ponašanja. Kod djece mlađeg uzrasta javlja se strah od odvajanja, a starija djeca imaju poteškoće sa uspostavljanjem odnosa povjerenja", kazala je Alajbegović.

Ona dodaje da se često kod djece razvijaju i somatski simptomi poput umora, glavobolje, mučnine i bolova u stomaku, dok kod djece u nižem školskom uzrastu može doći do pada koncentracije koji može uzrokovati poteškoće u školskim postignućima. U višim razredima mnoga djeca postaju veoma odgovorna i požrtvovana i na taj način zanemaruju svoje emotivne potrebe.

"Bez obzira na dob i pol, uobičajena reakcija djece i adolescenata na razvod roditelja uključuje prvenstveno njihovu kontinuiranu želju da se roditelji pomire, strah od napuštanja, osjećaj krivnje ili pojavu emotivnih i somatskih poteškoća. Posljedice razvoda roditelja po djecu se ne mogu izbjeći, ali se mogu ublažiti. Roditelji i druge važne odrasle osobe u životu djece mogu biti od pomoći u njihovom suočavanju s osjećajima i stanjima izazvanim razvodom", rekla je Alajbegović.

Djeca koja se osjećaju zaštićeno i sigurno, koja su okružena podrškom, pravovremenom i adekvatnom informiranošću, otvorenom komunikacijom, kao i zajedničkom brigom i podrškom roditelja u njihovim životnim izborima i odlukama uspješnije će se i brže prilagoditi novonastaloj situaciji.

Email adresa: (nije obavezno)

Tekst ispravke: