Za stručnjake Organizacione jedinice Klinička patologija i citologija pri Kliničkom centru Univerziteta u Sarajevu to znači jako puno posla. Godišnje se na ovom odjelu obavi 14.000 bioptičkih nalaza, a 50 posto je maligno. Prema podacima kojima raspolažu, najučestaliji su gastro tumori.
"Ljudi se ovdje nepravilno hrane, ne idu ljekarima i time se hvale, a to je odraz zdravstvene neprosvjećenosti. Druga stvar je da je u BiH karcinom tabu tema, o tome se ne priča ili se priča ispod glasa. Da se o tome govori, mlađi ljudi bi mogli napraviti odgovarajuće pretrage i preduprijediti neke karcinome", kaže za Klix.ba Aleksandra Đuran, specijalista patolog.
Saznanje da imaju rak za oboljele je težak i bolan trenutak, no svako maligno oboljenje, ukoliko se na vrijeme otkrije, uz ispravan pristup, adekvatnu terapiju i pozitivan stav se uspješno liječi.
"Pacijenti koji se jave na vrijeme ne moraju čak ni na hemoterapiju, ali mnoge ljude ubije strah. Karcinomi su danas hronične bolesti", ističe Đuran.
Jako je važno, naglašava naša sagovornica, početi na vrijeme s pregledima naročito ako u porodici postoji nasljedni faktor malignih oboljenja. To se posebno odnosi na oboljenja svojstvena ženama kao što su karcinomi dojke, jajnika, grlića materice...
Potez Angeline Jolie opravdan
Doktor Semir Vranić osvrnuo se na slučaj Angeline Jolie koja se prošle godine podvrgnula preventivnoj dvostrukoj mastektomiji nakon što je saznala da nosi BRCA1 gen koji kod žena znatno povećava rizik od razvoja raka dojke i raka jajnika.
Doktor Vranić smatra opravdanim potez poznate glumice.
"Dokazano je da su mutacije gena BRCA1 i BRCA2 vezane za karcinom jajnika. Rizik od obolijevanja kod Angeline je bio dosta veliki i vjerovatno bi to većina uradila da znaju", kaže Vranić.
Inače, na odjelu Kliničke patologije i citologije KCUS-a svake godine dijagnosticiraju 300 novootkrivenih karcinoma godišnje, a riječ je o pacijenticama iz Kantona Sarajevo i Zeničko-dobojskog kantona.
"Globalni trend je da će jedna od osam žena imati karcinom dojke i to je jako velika učestalost. No, malignomi rastu globalno i više faktora utječe na to, od toga da stari populacija, te da su poboljšane zdravstvena skrb i dijagnostika. Godine su glavni riziko faktor za tumore, ali ljudi toga nisu svjesni", pojašnjava doktor Vranić.
On dodaje da je rizik za dobijanje raka dojke najveći u dobi od 50. do 70. godine, no određeni broj pacijentica ga dobije i ranije. Ljekari poručuju da bi se u načelu žene trebale pregledati jednom godišnje.
Na odjeljenju Kliničke patologije i citologije, koje je osnovano 2002. godine, a s radom i pružanjem dijagnostičkih usluga iz domena anatomske patologije počelo tri godine kasnije, radi pet specijalista patologa, te po jedan subspecijalista citolog i dermatohistopatolog. Za sebe će reći kako su dosta samozatajna struka koja se baš i ne voli isticati u medijima i kojoj jako malo znaju i same kolege ljekari.
Patologija je ekspertizna djelatnost
Šefica Kliničke patologije i citologije, Nurija Bilalović, ističe odgovornost posla kojim se zaposleni u ovoj organizacionoj jedinici bave.
"Patologija je ekspertizna djelatnost i dijagnoza koja se postavi je definitivna. Stoga su u proteklom periodu naši napori bili usmjereni na formiranje tima kompetentnih stručnjaka koji će prakticirati modernu patologiju. Takođe, naši napori su bili usmjereni na tačnost dijagnoze i na odgajanje kadra koji će biti u mogućnosti da takve dijagnoze postavi sukladno principima koji su standard u Evropi i svijetu", kaže Bilalović.
Ona dodaje da je tim koji radi na ovom odjelu spoj mladosti, iskustva i znanja "za koji mogu reći da ima najveći potencijal, ne samo u zemlji, nego i šire".
Doktorica Bilalović osvrnula se i na povremene kritike pacijenata da nalazi kasne.
"Ako neki nalazi kasne, kasne iz opravdanih razloga, kao što je uzimanje dodatnih uzoraka koja radimo u interesu pacijenata kako bi dobili tačan i adekvatan nalaz na osnovu kojeg se određuje dalje liječenje pacijenta", kaže Bilalović, te dodaje:
"Nije sve u patologiji benigno i maligno, postoji siva zona i tu je ključno ne žuriti s dijagnozom. Uzorak se mora pogledati više puta i uraditi dodatna dijagnostika koja iziskuje vrijeme. Patologija nije urgentna medicina. Hitno je ako je pacijent na transplantaciji pa mu morate uraditi biopsiju. Bez namjere da nas opravdavam, ali patologija je ekspertizna djelatnost i dijagnoza koja se postavi je definitivna".
Određeni broj biopsija zahtijevaju konsultacije sa drugim centrima u svijetu. Tada se nalaz čeka i po tri mjeseca dok je standard za 99 posto nalaza između sedam i 15 dana.
