Kleveta i javna uvreda dekriminalizirani su u 2003., ali pojedinci i institucije još mogu podizati tužbe protiv novinara zbog vrijeđanja i klevete. Vladini zvaničnici često podižu tužbe protiv novinara, ali su primjeri da novinari tuže svoje kolege također česti.
Novo zakonodavstvo, koje bi reorganiziralo i ujednilo sistem javnog emitovanja u zemlji - čiji je prvi element usvojen u Parlamentu BiH u oktobru 2005. - blokirano je na Ustavnom sudu Federacije u julu 2006. zbog žalbi da bi novi sistem prekršio vitalne nacionalne interese Hrvata, navodi se u izvještaju.
Novinarstvo u oba entieta države - Federaciji, koju čine kantoni s bošnjačkom i hrvatskom većinom, i Republici Srpskoj pod srpskom dominacijom - i dalje je obilježeno relativno niskim profesionalnim standardima i činjenicom da se većina medijskih izdanja obraća samo uskim etničkim zajednicama. Tokom predizborne kampanje za opće izbore u 2006. mediji su poštovali zakonske zahtjeve kojima se garantuje kandidatima dovoljno vremena za oglašavanje u javnim emiterima. Ipak, sudeći po nadzornom izvještaju izbora OSCE-a, većina medija posvetila je neproporcionalno velike količine vremena aktivnostima vlasti, stvarajući povoljnije okruženje za aktuelne vlastodršce, navodi se u izvještaju.
Novinari širom BiH i dalje su predmetom nasilnih prijetnji i političkih pritisaka, a postoji rastuća zabrinutost zbog utjecaja organiziranog kriminala na medije. Od januara do juna 2006. Linija za pomoć slobodnim medijima dokumentirala je 41 izvještaj kršenja novinarskih sloboda, uključujući pritiske političara i zvaničnika iz agencija za provođenje zakona. Novinar iz javnog emitera BHT1 primio je više od 100 prijetećih telefonskih poziva u novembru nakon što je objavio izvještaj o navodnom krugu organizirane prostitucije koji uključuje brojne javne zvaničnike čija imena nije objavio, navodi se u izvještaju.
Neki medijski analitičari sugeriraju da je aktuelni premijer Republike Srpske Milorad Dodik pojačao kontrolu nad medijima u tom entitetu, navodeći djelimično odluku njegove vlade iz jula 2006. o smjeni izvršnog direktora entitetske novinske agencije Srna jednim od Dodikovih stranačkih kolega.
Brojni nezavisni elektronski i štampani mediji djeluju u BiH, ali većina tih organizacija sputana je ili ekonomskim ili političkim interesima. Neki vlasnici medija smatraju da njihova ekonomska dobit zavisi od dobrih odnosa s raznim političkim ličnostima, a vlasti imaju snažan utjecaj na medijsko pokrivanje kroz svoje reklamne povlastice. Time se uglavnom objašnjava manjak uredničke kritike prema utjecajnim političarima među izvjesnim vlasnicima medija. Pretjerano kritični mediji imaju poteškoća u dobijanju reklamnog prostora, što vodi do autocenzure. Mnogi novinari su neodgovarajuće plaćeni i suočeni su s teškim ekonomskim uslovima. Vlasnici privatnih medija odgovorni su za većinu kršenja novinarskih prava u 2006; brojni novinari javili su da su radili bez zakonski obavezujućih ugovora i zdravstvenog osiguranja, navodi se u izvještaju.
Pristup internetu je neograničen, a iako se broj kokrisnika u BiH dramatično povećao u posljednjim godinama on je relativno nizak sa 17 posto stanovništva koje ima pristup internetu, navodi se u izvještaju Freedom Housea o stanju slobode štampe u BiH.
Jedna od najuspješnijih porno zvijezda nije bila zadovoljna zaradom: "To nije uredu"
