{{error}}
Korisničko ime ili e-mail
Lozinka
ili
Facebook prijava


Unesite e-mail:


Slabljenje Suda BiH ili gubitak dominacije predsjednice?

16.11.2012. u 18:38
19
27
Slabljenje Suda BiH ili gubitak dominacije predsjednice?
19
Slabljenje Suda BiH ili gubitak dominacije predsjednice?
Meddžida Kreso
Nadležnosti Suda BiH glavna su tačka neslaganja u pravosudnoj zajednici kada je u pitanju prijedlog novog zakona kojim je predviđeno formiranje apelacionog suda BiH.
Pravnici podržavaju formiranje novog suda, koji bi rješavao žalbe na odluke Suda BiH, ali spor izaziva to što novi zakon predviđa ukidanje dijela nadležnosti koje ima ovaj sud.

Asim Crnalić, član Visokog sudskog i tužilačkog vijeća (VSTV), ocjenjuje da se predloženim izmjenama marginalizuje Sud BiH, dok njegov kolega u ovoj instituciji Jovan Čizmović smatra da su one neophodne radi uklanjanja ličnih procjena prilikom prebacivanja predmeta.

U Sudu BiH su nezadovoljni predloženim Nacrtom, obrazlažući da se na različite načine slabe kapaciteti ove institucije, što, između ostalog, direktno ugrožava provođenje Državne strategije za rad na predmetima ratnih zločina.

U Ministarstvu pravde BiH, koje je i predlagač ovog Nacrta, kažu da sadašnje nadležnosti Suda BiH stvaraju mogućnost za proizvoljnu primjenu i daju preširoku diskrecionu ocjenu prilikom odluka o preuzimanju predmeta.

Prema njihovom obrazloženju, a pozivajući se na praksu Suda BiH, član o nadležnosti ove državne pravosudne institucije se tumači tako da u svakom trenutku za bilo koje krivično djelo propisano u bilo kojem zakonu mogu preuzeti nadležnost.

U Ministarstvu pravde BiH navode i da Evropska komisija zahtijeva da budu otklonjene mogućnosti zloupotrebe ili neprikladne primjene člana koji reguliše nadležnosti Suda BiH, dok iz ove pravosudne institucije poručuju da se pogrešno tumače evropske smjernice.

Izvan okvira ideja

Nacrt zakona o sudovima u BiH predložilo je krajem augusta ove godine državno Ministarstvo pravde. Taj Nacrt ne predviđa više nadležnost Suda BiH za krivična djela utvrđena entitetskim i zakonima Brčko Distrikta kada ta djela ugrožavaju suverenitet, teritorijalni integritet, političku nezavisnost, nacionalnu sigurnost i međunarodni subjektivitet države, kao i kada mogu izazvati ozbiljnu ekonomsku štetu.

Nije predviđena nadležnost Suda BiH za davanje uputstva za primjenu krivičnog prava u vezi s djelima genocida, zločina protiv čovječnosti, ratnih zločina i kršenja zakona i običaja ratovanja, niti da rješava sukobe nadležnosti između sudova entiteta.

Ono što bi, ukoliko ovaj Nacrt bude usvojen, bio zadatak Suda BiH jesu krivična djela propisana Krivičnim zakonom BiH i drugim zakonima, kao i da na zahtjev nižih sudova zauzme stavove u vezi s provođenjem zakona BiH i međunarodnih ugovora, te da odlučuje o provođenju propisa i ponavljanju krivičnog postupka.

Crnalić smatra da je važno da Sud BiH ima nadležnost kako bi se procesuirala djela koja imaju teške posljedice i po ekonomski razvoj i ugled institucija jer se teško može očekivati da će entitetska tužilaštva prepoznati ovu kvalifikaciju, odnosno da će ova djela procesuirati zbog ovih razloga.

Prema riječima Crnalića, u Nacrtu se ne navodi ni odredba koja propisuje nadležnost Suda BiH za djela koja ugrožavaju suverenitet i nacionalnu sigurnost zemlje. “Ovo je izazvalo veliko čuđenje u svim krugovima koji se bave ovim pitanjem. Posebno su nezadovoljne sudije Suda BiH, a i mi u VSTV-u smo konstatirali da je Ministarstvo pravde izašlo izvan okvira ideja koje su izrečene na strukturalnom dijalogu a odnosile su se na poboljšanje Zakona o Sudu BiH”, pojašnjava Crnalić.

Unatoč ovakvom stavu, Jovan Čizmović, banjalučki advokat koji je ujedno član VSTV-a, kaže da se brisanjem određenih nadležnosti Suda BiH pokušavaju objektivizirati kriteriji na osnovu kojih će se postupati u određenim predmetima. Znači, smatra Čizmović, trebaju jasno da se odrede kriteriji, a ne da postoji pristup na osnovu nekakve personalne procjene, što nije dobro.

Čizmović pretpostavlja da je reakcija Suda BiH na ovaj Nacrt vjerovatno “produkt osjećaja predsjednice Suda da neće imati onaj stepen dominantnosti”.

U Sudu BiH su dali primjedbe na Nacrt zakona o sudovima. U obrazloženju tih primjedbi navodi se da je potpuno nejasno i neargumentovano brisanje nadležnosti iz Zakona o Sudu BiH, te da ubacivanje ovih nadležnosti u Krivični zakon ne bi bilo adekvatno rješenje.

“Proaktivno otkrivanje djela na štetu države zadatak je državnih tijela, te ne bilo realno taj rezultat očekivati od entitetskih tijela. Što se pak tiče međuentitetskog kriminala, u tom slučaju entitetska nadležnost je ionako sporna. Čini se da bi to vodilo do aboliranja počinilaca ozbiljnih krivičnih djela, počinjenih prije izmjena zakona, na štetu države”, navodi se u mišljenju Suda BiH koje je dostavljeno državnom Ministarstvu pravde.

Ugrožavanje Državne strategije

Osim mogućeg aboliranja počinilaca ozbiljnih krivičnih djela, kažu u Sudu BiH, Nacrtom se na različite načine slabe i kapaciteti ove institucije, što direktno ugrožava provođenje Državne strategije za rad na predmetima ratnih zločina.

“Strategija prepoznaje Sud BiH kao ključnog nosioca aktivnosti na rješavanju predmeta ratnih zločina, i to upravo priznajući izgrađene kapacitete Suda u odnosu na druge sudove”, stav je Suda BiH.

U Ministarstvu pravde BiH smatraju da bi izbrisane nadležnosti Suda BiH trebale biti prebačene u Krivični zakon BiH. Također i u VSTV-u su zaključili da trebaju biti uvrštene i precizno definisane u Krivičnom zakonu BiH, te da istovremeno budu usvojene u Parlamentu, kako bi ta djela bila u nadležnosti Suda BiH.

“Mi smo Nacrt zakona podržali. Dali smo mišljenje na određena rješenja, negdje između 25 ili 30 prijedloga”, kaže Milorad Novković, predsjednik VSTV-a.

Nacrtom zakona o sudovima BiH predviđeno je formiranje apelacionog suda BiH, koji bi odlučivao po žalbama na prvostepene presude Državnog suda, ali bi bio odvojen od njega.

Žalbe na prvostepene presude sada rješava Apelaciono odjeljenje u sastavu Suda BiH.

“Raspored sudija po odjeljenjima, pa i u Apelaciono odjeljenje, vrši predsjednik Suda BiH... Ovakav način raspoređivanja sudija ne pruža dovoljno garancija u pogledu njihove nezavisnosti u odnosu na ostale sudije i predsjednika Suda BiH”, stoji u obrazloženju Nacrta zakona koji je predložilo Ministarstvo pravde.

U tom Nacrtu nije propisano sjedište budućeg suda, kao ni precizan broj sudija, niti finansijska sredstva potrebna za njegovo uspostavljanje.

“Postoje ideje da njegovo sjedište bude na području Republike Srpske, u Banjoj Luci, iz prostog razloga da se izvrši nekakva decentralizacija“, otkriva Čizmović.

Planirano je da u Sudu BiH bude najmanje po osam sudija iz sva tri konstitutivna naroda, te “odgovarajući broj” iz reda ostalih, a da apelacioni sud čini jednak broj sudija iz svakog konstitutivnog naroda.

“VSTV se energično protivi paritetnom sastavu Suda BiH, jer to nije politička institucija da se uspostavlja paritetni sastav. Sasvim je dovoljan razmjerni sastav”, ocjenjuje Crnalić.

Za Sud BiH su neprihvatljive i novine kojima je predviđeno da za pitanja vlastitog funkcionisanja mora pribavljati saglasnost Ministarstva pravde BiH.

“Uvođenjem novih ovlasti Ministarstva pravde, ne samo u odnosu na rad Suda već i kada je u pitanju imenovanje predsjednika sudova, odstupa se od dosad postignutih rezultata u provođenju reformi u oblasti pravosuđa... i predstavlja direktno uplitanje zakonodavne i izvršne vlasti u rad sudske vlasti”, ističu u Sudu BiH.

Također zamjeraju što Nacrt zakona “ostavlja nedoumicu u smislu broja i statusa sudija koji su sada imenovani u Sud BiH (...) da li će postojeće sudije Apelacionog odjeljenja automatski biti imenovane u novi apelacioni sud BiH, kao i da li će se vršiti reizbor svih sudija Suda BiH”.

Ministarstvo pravde BiH je Nacrt zakona uputilo na mišljenje relevantnim institucijama, pa će razmotriti sugestije i uputiti ga u parlamentarnu proceduru.

Email adresa: (nije obavezno)

Tekst ispravke: