Kampanja načelnika Općine Ilidža
1

Senaid Memić sa džamijskog zida poziva da glasaju za njega

Piše: E. G.
Foto: N. G./Klix.ba
(Foto: Nedim Grabovica/Klix.ba)
Senaid Memić, aktuelni načelnik Općine Ilidža, koji ponovo pretenduje da sjedne u tu fotelju, vjerovatno će ostati upamćen i po tome što je imao jedan od najvećih predizbornih plakata i to na džamiji.

Memić svojim potencijalnim glasačima poručuje da "nastave pravim putem" između ostalih mjesta, i sa zida džamije u naselju Glavogodina u općini Ilidža. Plakat SDA na kojem je njihov kantidat za načelnika postavljen je na džamiju u nedjelju, potvrdili su nam mještani. Radi se o džamiji koja je još u izgradnji, ali se već koristila za potrebe obavljanja vjerskih dužnosti tokom ramazana, kada je u njoj klanjan teravih namaz, potvrdili su mještani za Klix.ba.

U razgovoru sa nekoliko službenika Islamske zajednice BiH rečeno nam je da oni ne podržavaju postavljanje bilo kakvih stranačkih obilježja na svojim vjerskim objektima te da je čak bilo zabranjeno i organiziranje iftara političkim partijama tokom ramazana u prostorijama IZ BiH.

Nakon nekoliko pokušaja da stupimo s njim u kontakt, Memić se javio na telefon i drskim tonom dao "objašnjenje", a potom spustio slušalicu.

"Plakat se nalazi pored džamije, a ne na džamiji. I gdje tu piše da je to džamija, to nije džamija. Radi se o plakatu od prošlih izbora i šta ja imam s tim gdje će ko postavljati moj plakat", odbrusio je Memić.

Poznato je da je političkim subjektima tokom izborne kampanje, između ostalog, zabranjeno i postavljanje promotivnog izbornog materijala unutar i s vanjske strane vjerskih objekata.

Sankcije za kršenje Izbornog zakona u predizbornim kampanjama su različite, od novčanih kazni do skidanja sa liste kandidata ili poništavanja ovjere kandidata ili političke stranke.

Kako je za Klix.ba pojasnila Maksida Pirić, glasnogovornica Centralne izborne komisije BiH, novčane kazne iznose i do 10.000 maraka, a sama težina i vrsta kazne zavisi od težine prekršaja Izbornog zakona BiH i učestalosti njegovog kršenja. Prva instanca koja odlučuje u slučajevima kršenja Izbornog zakona je općinska izborna komisija, a ona i CIK reaguju na osnovu prigovora ili po službenoj dužnosti.