Schmidt je intervenisao u Ustav FBiH na način da je neustavne odredbe zadržao, a ustavne mijenjao
Ustavni sud BiH je 2015., između ostalog, članove Ustava FBiH i Izbornog zakona BiH koji određuju da samo pripadnici konstitutivnih naroda mogu biti izabrani na poziciju predsjednika i potpredsjednika, ali ne i pripadnici Ostalih, proglasio neustavnim po apelaciji koju je 2012. godine podnio Komšić.
"Djelimično se usvaja zahtjev Željka Komšića, u vrijeme podnošenja zahtjeva člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine. Utvrđuje se da... član IV.B.1. član 1. stav 2. (dopunjen Amandmanom XLI) i član IV.B. 1. član 2. st. 1. i 2. (izmijenjen Amandmanom XLII) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine, te čl. 9.13, 9.14, 9.16. i 12.3. Izbornog zakona Bosne i Hercegovine...nisu u skladu s članom II/4. Ustava Bosne i Hercegovine i članom 1. Protokola broj 12 uz Evropsku konvenciju za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda", stoji u presudi Suda.
Iako je Sud 2015. ranije odredbe proglasio neustavnim nije ih ukinuo, već je zaključio da prvo treba sačekati usaglašavanje Ustava BiH i Izbornog zakona BiH sa presudama (Sejdić-Finci, Zornić) Evropskog suda za ljudska prava, odnosno da Parlament BiH usvoji takve izmjene.
"Međutim, trenutno je nemoguće predvidjeti obim ovih izmjena. Stoga, Ustavni sud neće ukinuti navedene odredbe ustava entiteta i izbornog zakona, odnosno neće naložiti Parlamentarnoj skupštini BiH, Narodnoj skuštini i Parlamentu Federacije BiH da izvrše usaglašavanje navedenih odredaba, dok u domaćem pravnom sustavu ne budu usvojene ustavne i zakonodavne mjere koja se okončava postojeća neusklađenost Ustava BiH i Izbornog zakona s Evropskom konvencijom koju je utvrdio Evropski sud", zaključio je sud.
Prošlo je više od sedam godina od presude Ustavnog suda po spomenutoj apelaciji i u tom smislu ništa nije urađeno.
Ipak, nedavno nametnute izmjene visokog predstavnika na Ustav Federacije BiH i Izborni zakon BiH nisu riješile poziciju Ostalih po pitanju izbora predsjednika i potpredsjednika FBiH, već su samo potvrdili postojeću diskriminaciju.
S tim u vezi član Predsjedništva BiH Željko Komšić je podnio novu apelaciju u kojoj je ponovio argumentaciju iz 2015. godine pozvavši Ustavni sud da i nove izmjene proglasi neustavnim.
Ako se Sud proglasi nadležnim, nije toliko neizvjesno hoće li nametnuti dijelovi izmjena Ustava FBiH i Izbornog zakona BiH biti proglašeni neustavnim, već hoće li Sud promijeniti stav i dati rok od šest mjeseci Parlamentu BiH da usvoji izmjene i dopune koje su potrebne da ukinu diskriminaciju Ostalih.
S tim u vezi, Christian Schmidt mogao je, ali očito nije želio, provesti odluku makar u Federaciji BiH jer je vidljivo da je nedavnim izmijenama napravio i veće intervencije u Ustav FBiH i Izborni zakon BiH koje uopšte nisu tražene nijednom presudom domaćih ili stranih sudova.
Primjer takve intervencije je podizanje broja potrebnih delegata u svakom klubu konstitutivnih naroda Doma naroda Federacije BiH na skoro 50 posto (11 od 23) za izbor predsjednika i potpredsjednika FBiH. Ranije je bila potrebna trećina unutar svakog kluba (6 od 17). Obimom i sadržajem izmjena visoki predstavnik je išao u korist samo jedne strane.
Vapaj 18-godišnje srbijanske odbojkašice, tvrdi da su joj na klinici uništili život i karijeru
