Istovremeno, SBiH je u vezi s pitanjem državne imovine uputila pismo visokom predstavniku/specijalnom predstavniku EU Miroslavu Lajčaku u kojem ga podsjeća kako je valjanost pravnih argumenata ove stranke potvrđena i pravomoćnom presudom Suda BiH u sporu u kojem je Bosna i Hercegovina tužila Federaciju BiH.
Kako je u subotu na pres-konferenciji u Sarajevu istaknuo predsjednik SBiH Haris Silajdžić, ova presuda predstavlja pravni presedan kojim je potvrđeno da je Federacija povrijedila integritet i pravni kontinuitet imovine države BiH kao pravnog sljednika RBiH.
Silajdžić je, elaborirajući sadržaj spomenutog pisma, još jednom potcrtao da je BiH vlasnik cjelokupne imovine uknjižene na RBiH i SRBiH, kao i imovine bivše SFRJ po Sporazumu o sukcesiji.
U vezi s tim upozorio je kako se na način kako se ovo pitanje tretira u dogovoru iz Odžaka, "BiH pretvara u državnu zajednicu, te inaugurira teritorijalni princip koji se primjenjuje samo u slučaju disolucije države, a što zapravo znači daljnje jačanje entiteta na štetu države BiH", ilustrirajući to primjerom bivše Državne zajednice Srbije i Crne Gore.
SBiH smatra da državna imovina predstavlja njen najveći resurs te da je potpuno neodgovorno da se BiH dobrovoljno odriče resursa koji predstavljaju ključni potencijal za njen ekonomski razvoj i integraciju ekonomskog prostora, kao za ispunjavanje baveza koje pred nju postavljaju evroatlanske integracije.
Ne sporeći pravo nižim nivoima vlasti da dobiju određenu imovinu na korištenje, SBiH će, kako je kazao njen potpredsjednik Beriz Belkić, insistirati na donošenju zakona o državnoj imovini na temelju kojeg će biti izvšena inventura, odnosno specifikacija te imovine kako bi građani stekli uvid u to što se dešavalo s tom imovinom od 6. aprila 1992. godine.
Ovim zakonom bi, kako je kazao, trebalo uspostaviti ured za državnu imovinu po uzoru na susjedne zemlje, te striktno definirati kriterije za raspolaganje tom imovinom.
SBiH vjeruje da će njihov prijedlog spomenutog zakona biti podržan te da će doprinijeti razrješavanju ovog, za BiH krucijalnog pitanja.
Kada je riječ o popisu stanovništva ova stranka insistira na stavovima EUROSTATA i UNDP-a, odnosno na socio-ekonomskim kriterijima, "te smatra kako bi popis s etničkim kriterijima bio, zapravo, legalizacija etničkog čišćenja i genocida u BiH".
