25.01.2009. u 15:29

Sarajevski profesor među vodećim fizičarima

Prof.dr. Dejan Milošević, profesor sarajevskog Prirodno-matematičkog fakulteta relativno je nepoznato ime u domaćoj javnosti, a mnogo više poznat u svijetu. Od početka angažmana na matičnom fakultetu, pokrenuo je snažan razvoj u istraživanju teorijske fizike, osnivajući posebnu naučnu grupu Samophys koja je postala poznata širom svijeta. Jednako onako kao i sam prof. Milošević.

Piše: Asim Bešlija

Specijalnost profesora Dejana Miloševića je teorijska fizika. Nju i predaje na Prirodno-matematičkom fakultetu u Sarajevu već 9 godina gdje i započeo svoju naučno-istraživačku karijeru i za domaće standarde, ostvario nesvakidašnje rezultate. Zapravo, tek je njegovim dolaskom na ovaj fakultet započeo ozbiljniji istraživački proces, posebno u novoj grani fizike poznatoj kao atofizika.

Atofizika je, pojašnjava prof. Milošević, naučna oblast koja u svome fokusu ima istraživanje procesa koji se dešavaju u vrlo kratkom vremenu, u elektronima u okviru atoma i molekula. Gledajući globalno, u svijetu je ovo još uvijek novo i neistraženo područje. On je, međutim, imao sreću da se od samog početka svoje karijere zainteresira za atomske procese u jakom laserskom polju i učestvuje u prvim radovima koji su se pojavili o ovoj temi.

Još 1998.godine objavio je jedan teorijski rad koji se bavio ultrakratkim laserskim impulsima, čija je ispravnost provjerena na nekoliko mjesta u svijetu, potvrdivši njegove tvrdnje. Radi se o teoriji kvantnih orbita odnosno radu koji je iz nje proizišao a koji je 2001.godine objavio časopis Science. Od tada do danas, ovaj rad citiran je u naučnim krugovima više od 100 puta.

'Nekoliko eksperimentalnih grupa u svijetu je izmjerilo neke procese i to se složilo sa onom teorijom koju sam ja predložio. To je teorija kvantnih orbita koja je uspjela da objasni neke kvantomehaničke procese', pojašnjava profesor Dejan Milošević.

2005.godine objavljen je rad koji je radio sa kolegama iz nekoliko zemalja svijeta, što je bio eksperiment sa mjerenjem pukotina u vremenu uz pomoć ultrakratkih laserskih impulsa, kao pandan prethodnim eksperimentima kojima su mjerene pukotine u prostoru. Kako se radilo o projektu koji se bavio elektronima, The New York Times i Physicsworld proglašavaju ovaj rad jednim od 10 najljepših eksperimenata u svijetu.

Napori profesora Miloševića na Prirodno-matematičkom fakultetu ogledaju se u osnivanju i vođenju istraživačke grupe Samophys koja se bavi molekularnim procesima, i koja je za vrlo kratko vrijeme ostvarila saradnju sa sličnim grupama u Japanu, Njemačkoj, Holandiji, Americi i dalje. Ova grupa koja djeluje pri katedri za molekularnu i optičku fiziku, uspjela je postati visokoproduktivna i 2008.godine objaviti čak osam current content radova ,dakle, radova koji su uvršteni u naučno relevantne baze podataka koje koriste naučnici diljem planete i koji predstavljaju istinsku referentnost nečijeg naučnog rada.

Sam profesor Milošević može se pohvaliti vrlo značajnim brojem radova objavljenih u takvim bazama podataka koji osim same činjenice da su objavljeni, dosta su puta citirani što im daje dodatnu težinu.

'Ja sam baš nedavno gledao, izašao mi je stoti rad na Web of Science, dakle, jubilarni rad. Važno je i koliko su ti radovi citirani. Kod mene je ta brojka prešla 2000 citata za ove radove koje sam objavio', kaže profesor Milošević.

Iako su njegovi radovi među najvrijednijima u oblasti teorijske fizike na svijetu danas, jedan od najvećih svojih uspjeha prof. Milošević smatra pomoć mladim generacijama te skretanje njihove pažnje na nauku. To je i uspio osnivanjem grupe Samophys koja je studentima Prirodno-matematičkog fakulteta pokazala da posjeduje kredibilitet i važnost, te da uključivanjem u njen rad, uistinu mogu nešto postići. Samu fiziku on smatra dobrim metodom usvajanja novih znanja kroz poticanje istraživanja i drugačijeg načina razmišljanja, što će samo po sebi doprinijeti procesu vlastitog razvoja.

Kroz istraživanja, mladi imaju šnasu da razviju poseban odnos prema nauci i poslu, što prof. Milošević smatra neprocjenjivim, posebno u situaciji u kojoj mi trenutno živimo.

Lični portret

Prof.dr. Dejan Milošević rođen je u Sarajevu gdje je završio osnovno, srednje i visoko obrazovanje. 1981.godine diplomirao je na Prirodno-matematičkom fakultetu u Sarajevu sa prosječnom ocjenom 9,65. Postdiplomski studij a potom i doktorsku disertaciju 'Atomski procesi u jakom laserskom polju' završio je na Univerzitetu u Beogradu 1990.godine.

U svojoj karijeri najprije je radio u Institutu za fiziku PMF-a u Sarajevu, a poslije i kao istraživač u Centru za istraživanje i razvoj preduzeća 'Zrak' u Sarajevu sve do 1998.godine. bio je docent i vanredni profesor na Mašinskom fakultetu u Sarajevu, a zatim vanredni te reodvni profesor na svome današnjem matičnom fakultetu.

Od kraja rata pa do danas, svake je godine bio na nekom studijskom putovanju u Njemačkoj, Holandiji, Belgiji, Austriji ili Americi.

Među njima se ističe posebno boravak 1999-2000.godine na Max Born institutu u Berlinu kada je bio dobitnik prestižne Alexander von Humboldt stipendije.

Zbog njegovog angažmana u Americi na nekoliko unvierziteta te ostvarenih rezultata, Američko fizičko društvo mu je dodijelilo doživotno članstvo dok je i član Američkog optičkog društva.

Krajem prošle godine izabran je i za dopisnog člana Akademije nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine.

Dva puta, 1996 i 1997.godine, bio je vođa ekipe koja je predstavljala našu zemlju na Međunarodnim olimpijadama fizike. Njegovom životopisu svakako treba dodati da govori engleski i služi se sa još tri jezika – ruskim, francuskim i njemačkim.
(Sarajevo-x.com)


Komentari na članak - Ukupno: 99
NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove internet portala Klix.ba. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Klix.ba zadržava pravo da obriše komentar bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara Klix.ba nije dužan obrisati sve komentare koji krše pravila. Kao čitalac također prihvatate mogućnost da među komentarima mogu biti pronađeni sadržaji koji mogu biti u suprotnosti sa vašim vjerskim, moralnim i drugim načelima i uvjerenjima.


Da biste mogli komentarisati ovaj članak, potrebno je da budete registrovani član Klix.ba portala. Ukoliko ste već registrovani na našem forumu, možete koristiti iste pristupne podatke.


Svi komentari
new
redondo72, ne napustaj me, preklinjem te! Svijet je hladan i mracan bez tvojih intelektualnih slaloma! Zar ne vidis da jedino ti dajes smisao cak i necemu poput komuniciranja sa tobom, ucis nas brojati, ucis nas da je prvi post zapravo deseti, ucis nas pravopisu, svrsishodnosti... Reci nam jos o kritick(n)om misljenju, smiluj se...

P.S. Ako se ne javim ponovo, redondo72, nosi me na dusi, podlegla sam bolu zbog tvog odsustva
redondo72
Naravno, ponovo se trudis da obesmislis raspravu, sto si i uspeo. Nisi se cak ni potrudio da uvidis da je uvreda pala tek posle 10/tak upucenih na moj racun, i da je svrsishodna i namerna, da bih isprovocirao vas koji ne razmisljate svojom glavom. Naravno, povodis se premisom da spustis nivo rasprave na nivo budale jer si tu svoj na svome. Napustam te. Uveren sam da ces se odlicno snaci.

bi bi
new
Ovdje je uočljiv sasma lijep napredak. Od poredjenja sa Stabekom i relevantnosti ''pedofilske face'' dosli smo do ''jako dobar u svom poslu''. Krivudavim i makadamskim putem, ali dosli smo... Bravo za rendonda72! Steta samo sto ga neko nije izvrijeđao prije no sto je procitao ovaj clanak, tada sva ova besmsislena rasprava ne bi ni postojala. Hmm, moram li opet smisliti uvredu ne bi li se osjetio hrabrenim da jos malo razmisli o svemu sto je vec napisao? Ne, valjda mu je do sada jasno koliko je ruzno primit/lako odapeti uvredu cak i upucenu nick-u, a kamo li adresiranu punim imenom i prezimenom, kako ih je on sipao na racun profesora.
redondo72
Dao sam popriličan broj argumenata zašto mislim da je Asimov tekst pretenciozan i da može samo štetiti jednom univerziteskom profesoru, koji je kao što sam naglasio, jako dobar u svom poslu.
G-đice sa nickom " new ", vi sa druge strane ne dajete argumente već nastavljate sa uvredama.
Budite tako revnosni i kod učenja pravopisa. Sve najbolje.

bi-bi
new
Zato što on ne želi zaključivati, nego špekulirati i na taj način dobiti pažnju bar anonimnih posjetitelja ove stranice, i otud mi se čini da jedino seljakči bezobrazluk na njega djeluje podsticajno.
U nadi da će se podsticajna moć seljačkog bezobrazluka potvrditi (sjetimo se kako je marljivo provjerio kako se pišu imena padeža), ovaj put ću ga nazvati socijalnim šljamom koji u nemogućnosti da išta dokaže (vjerujem prvenstveno razlog vlastitog postojanja) pribjegava vrijeđanju, špekuliranju..., jednom riječju laprdanju. Pod nickom, naravno...
new
Neobično mi je drago vidjeti da je redondo72 odlučio poraditi na sebi i, ako ništa pročešljati pravopis. Hvala mu za opasku vezanu za pisanje imena padeža, treba provjeriti na relavantnom mjestu, može biti da i ima pravo. Btw, riječ poanta ne traži navodnike, posve legitimno se koristi u našem jeziku kao zapadna varijanta. Sa redondom73 se ne slažem samo vezano za jednu stvar, naime, ne bih rekla da se redondo72 spustio na nivo potpisnika članka, nego da se tek diže na njega, budući da je Asim Bešlija bar (polu)pismen. No, dobro, vidimo da i redondo72 hvata zalet... Međutim, neka odloži na kratko pravopis, ima on mnogo prioritetnijih problema. Njegova nesposobnost da prati vlastitu argumentacionu liniju (zvat ću to tako budući da sam benevolentna osoba) je naprosto dirljiva. (Ovaj put ću preporučiti udžbenik za predmet logika za srednje škole) Zašto, o, zašto ne provjeri provjeri navode bilo autora članka, bilo redonda73?
redondo73
redondo72, ovo sto ti govore da si za psihijatriju i da si idiot, to je zbog tvog komentara o pedofiliji.
U tom pogledu se i ja, naravno, pridruzujem komentarima marka i new.
redondo73
Evo sada nekoliko informacija o profesoru Milosevicu. Povod za ovaj tekst je, pretpostavljam, bio to da je profesor Milosevic objavio 100. rad u casopisima koji su indeksirani u vodecoj naucnoj bazi "Current Contents". Medju tih 100 radova 35 je objavljeno u casopisu Physical Review A, a 9 u casopisu Physical Review Letters.
Ovo su casopisi Americkog drustva fizicara i daleko su najbolji casopis iz podrucja fizike (imaju najveci impact faktor).
Poredjenja radi, rektor Univerziteta u Sarajevu ima 2 rada u casopisima koji su indeksirani u "Current Contents".
Bitno je istaci da je profesor Milosevic vecinu radova objavio radeci u Sarajevu. Valjda je jasno, da nije isto raditi u Bosni i objaviti toliko radova i raditi na nekom poznatov svjetskom univerzitetu ili institutu. Kao sto nije isto igrati u Zelju i osvojiti Ligu prvaka i igrati u Bayernu i osvojiti ligu prvaka.
Pored toga profesor Milosevic je odrzao 106 predavanja na medjunarodnim naucnim skupovima.
lol
redondo73 je jedan najobičniji pederski trol... na žalost večina ovdje još nije na tom nivou poznavanja internetske terminologije da razumije šta to znači
redondo73
Evo pratim neko vrijeme diskusiju i komentare na gore objavljeni tekst. Posebno su mi interesantni komentari redonda72. Ono sto mi se svidja jeste da se covjek kriticki osvrnuo na objavljeni clanak. To je jako dobro. Ono sto ne valja u njegovim komentarima jeste da donosi zakljucke, a da ne raspolaze sa dovoljno informacija slicno kao i Asim Beslija (dakle, spustio se na nivo Asima Beslije).
Evo nekoliko replika na komentare redonda72:
1. Nigdje nisam procitao da se tvrdi da je profesor vodeci fizicar u svijetu
2. Kvalitet nekog naucnog radnika se odrdjuje, prije svega, brojem objavljenih radova i kvalitetom tih radova.
3. Kvalitet rada se odredjuje impact faktorom casopisa u kojem je objavljen
4. Niko nije spomenuo 1000 radova ili 20 radova godisnje
5. Kako mozes zakljuciti da se radi o hiperprodukciji radova
6. Po cemu si zakljucio da profesor Milosevic nema nijedan vrhunski rad
prikaži više komentara

Ko je odgovoran za to što je Zemaljski muzej i dalje zatvoren?

FACEBOOK PREPORUKE