Zakon krši temeljna prava i slobode
0

Rijaset IZ: Vlasti RS-a ne mogu odlučivati kako će izgledati mezari i dženaze

Piše: E. Gorinjac
(Foto: Nedim Grabovica/Klix.ba)
Islamskoj zajednici u BiH apsolutno je neprihvatljiv Zakon o grobljima i pogrebnoj djelatnosti donesen u bh. entitetu RS. Zakon zadire u temeljna prava vjerskih zajednica u BiH koje su zagarantirane Ustavom i zakonima, ističu u Rijasetu IZ.

Muslimani Bošnjaci u BiH imaju višestoljetnu tradiciju, običaje, ali i vjerske obrede prilikom sahranjivanja svojih mrtvih, stoga je neprihvatljivo da im se sada određuje na koji način će obavljati ovaj vjerski obred. Islamskoj zajednici je naročito sporan član šest Zakona, u kojem stoji da će lokalne zajednice donositi posebnu odluku kojom će propisati uvjete izgradnje grobalja, odnosno mezarja, grobnica, nadgrobnih spomenika, odnosno nišana i upis podataka na njima. Sporno je i to što se ovim članom ostavlja mogućnost lokalnoj zajednici da propiše način sahrane, odnosno dženaze.

Rukovodilac Službe Rijaseta IZ BiH Ekrem Tucaković danas je na konferenciji za medije podsjetio da je značajan dio mezarja u BiH u nadležnosti IZ, a neka mezarja su vakufi (zadužbine pojedinaca).

"U toku agresije na BiH značajan broj mezarja, uključujući turbeta i nišane koji su imali važnu spomeničku i kulturnu vrijednost, su uništeni. Neka od tih mezarja su odlukama lokalnih vlasti pretvarana u parkove. Primjer destrukcije i zabrane raspolaganja mezarjima predstavlja u ništavanje harema džamije Ferhadije u Banjoj Luci, a kada je banjalučki muftija Ibrahim ef. Halilović, koji je cijeli rat proveo u svom gradu, umro 1998. godine, tadašnje vlasti u Banjoj Luci, i pored insistiranja IZ i međunarodnih predstavnika, nisu dozvolile da se on ukopa u haremu džamije. Ovih dana ponovo imamo pokušaj da se IZ na području RS-a ograniči upravljanje i da lokalne vlasti muslimanima propišu vjerske obrede u mezarjima", kazao je Tucaković.

Ocijenio je kako je to direktno miješanje u vjerska pitanja IZ čime se prave pretpostavke da se IZ izvlasti iz upravljanja posjedima i uvede novi upravitelj, odnosno lokalna vlast. Reisu-l-ulema Husein ef. Kavazović uputio je pismo svim relevantnim institucijama i pojedincima, domaćim i stranim u našoj zemlji u kojima ih je upozorio na štetnost ovog zakona te izrazio zabrinutost zbog odbijanja amandmana Kluba Bošnjaka u Vijeću naroda Narodne skupštine RS-a. Osim njima, pismo je upućeno i visokom predstavniku Valentinu Inzku, Vijeću Evrope i stranim zvaničnicima u BiH.

Komisija za vjerske slobode Rijaseta IZ razmatrala je ovaj zakon i zauzela stavove u kojima se naglašava da ovaj zakon krši autonomiju crkava i vjerskih zajednica i stvara pretpostavke za miješanje države u unutrašnja vjerska pitanja i vršenje obreda. Predsjednica Komisije Đermana Šeta je kazala da u Rijasetu IZ izražavaju zabrinutost zbog odbijanja amandmana, naročito iz razloga jer je to podržalo Međureligijsko vijeće BiH.

"Komisija je mišljenja da je potrebno revidirati one članove Zakona kojima se stvaraju pretpostavke za promjenu statusa vjerskih grobalja u upotrebi od strane lokalnih vlasti, a posebno član šest Zakona. Ovim članom se krši član devet Evropske konvencije o ljudskim pravima, član šest također krši i Zakon o slobodi vjere i pravnom statusu crkava i vjerskih zajednica u BiH, u kojem je navedeno su crkve i vjerske zajednice odvojene od države i da država nema pravo miješati se u unutrašnju organizaciju i poslove crkava i vjerskih zajednica", kazala je između ostalog Šeta.

Stav komisije je da Zakon treba omogućiti autonomiju vjerskim zajednicama da upravljaju i raspolažu grobljima čiji su vlasnici, da treba poštovati pravo vjerskih zajednica da odlučuju o organiziranju i definiranju izgleda grobnog mjesta, natpisa i izgleda nadgrobnog spomenika, tojest nišana. Komisija također traži da se poštuje pravo vjerskih zajednica da same odlučuju o obredima i načinu sahrana, odnosno dženaza.

U Rijasetu IZ nisu htjeli davati mišljenje o tome šta je bio motiv predlagača ovog Zakona, ali dodaju da ovo nije prvi put da se RS miješa u autonomiju IZ i drugih vjerskih zajednica. Ovakav kakav jeste Zakon predstavlja atak na temeljno ljudsko pravo i slobode.

Budući da se Zakonom pominje i mogućnost izmještanja mezara, članovi Komisije napominju da država mora opravdati svaku odluku o ekshumaciji pojedinca te svakako izmještanje cijelog mezarja ili groblja.

Kako se moglo čuti na konferenciji za medije, IZ će iskoristiti sva zakonom dozvoljena sredstva kako bi se spriječila primjena ovakvog Zakona.

Zakon će se naći pred Ustavnim sudom RS-a, a očekuje se da tamo neće dobiti zeleno svjetlo.