{{error}}
Korisničko ime ili e-mail
Lozinka
ili
Facebook prijava


Unesite e-mail:


Prevare u osiguranju: Najčešće se lažiraju saobraćajne nesreće

29.11.2015. u 10:06
39
49
Prevare u osiguranju: Najčešće se lažiraju saobraćajne nesreće
39
Prevare u osiguranju: Najčešće se lažiraju saobraćajne nesreće
Foto: Arhiv/Klix.ba
Sve teža ekonomska situacija u našoj državi utječe i na povećani broj prevara iz oblasti osiguranja. Najčešće se lažiraju saobraćajne nesreće, krađa vozila, a bilo je i preuveličavanja povreda, ali i pokušaja prevara u putnom zdravstvenom osiguranju i jedan dosta manji dio u osiguranju imovine.
Interesantna je i činjenica da se iznosi sumnjivih i fingiranih šteta smanjuju. Dok su se ranije fingirale štete od 15.000 KM do 20.000 KM, sada se u prosjeku radi o fingiranim štetama iznosa od 2.000 do 4.000 KM.

Teret dokazivanja prevare pred sudom na osiguravajućoj kući



Senada Olević, direktorica UNIQA osiguranja, kaže da se u svom poslu susreće sa slučajevima pokušaja prevare od osiguranika, odnosno sa slučajevima gdje postoji sumnja u takve aktivnosti.

"U praksi, teret dokazivanja prevare pred sudom je na osiguravajućoj kući i opća ocjena je da je takvo dokazivanje veoma teško, iako se povremeno dešava da se i na sudu određeni postupak ocijeni kao pokušaj prevare osiguranja, te se samim tim istom uskrati tražena isplata odštete", kaže Olević.

Najčešći slučajevi pokušaja prevare u UNIQA osiguranju se javljaju u okviru osiguranja od automobilske odgovornosti i kasko osiguranja, ali i u osiguranju imovine.

Opće poznate su, kaže Olević, situacije tzv. fingiranja šteta sačinjavanja neistinitih "evropskih izvještaja o nesreći" te veliki broj načina da se određena oštećenja prikažu višima nego što to jesu.

"Ima i slučajeva zloupotrebe po osnovu osiguranja imovine od pravnih i fizičkih osoba koje radi rješavanja nagomilanih finansijskih problema jednostavno pribjegnu pokušajima prevare po osnovu sklopljenih ugovora o osiguranju. U takvim slučajevima koristimo sve raspoložive pravne mogućnosti za dokazivanje namjere prevare, a interno obustavljamo saradnju i sistemski onemogućavamo sklapanje budućih ugovora sa tim osobama", pojašnjava Olević.

I u Triglav osiguranju ističu da se najčešće lažiraju saobraćajne nesreće, odnosno štete po osnovu osiguranja automobilske odgovornosti i lažiranih tjelesnih povreda, ali ističu i da su odštetni zahtjevi po drugim vrstama osiguranja također predmet lažiranja.

"Postoji uobičajena metodologija detekcije i obrade pokušaja prevare i za druge vrste osiguranja, a u svom radu na detekciji prevara smo u prvom redu oslonjeni na podatke do kojih dođe policija prilikom vršenja uviđaja i podatke do kojih dođemo sami prilikom snimanja štete", kažu u Triglav osiguranju.

BiH bez "crne liste klijenata"



Predsjednik Udruženja društava za osiguranje u Federaciji Bosne i Hercegovine i direktor Društva i predsjednik Uprave ASA Osiguranje d.d. Sarajevo Feđa Morankić ističe da se u praksi dešavalo i da oštećenici vozila pokušavaju naplatiti štetu kod više osiguravajućih društava.

"Primjetan je znatan broj otkrivenih pokušaja osiguravajućih prevara. Uglavnom se tu radi o ograničenom krugu osoba koje su u dobroj komunikaciji s policijom, zdravstvenim radnicima, advokatima pa čak i sa ljudima koji rade u sudskoj vlasti", pojašnjava Morankić i dodaje da je pokretanje krivičnih prijava samo jedan od načina rješavanja ovog učestalog problema.

Iako u okviru Udruženja osiguravača postoje formirane komisije za sprečavanje prevara u osiguranju, koje kao osnovni cilj imaju smanjenje broja pokušaja prevara u osiguranju, njihovo funkcionisanje nije zadovoljavajuće.

"ASA osiguranje nije zadovoljno radom navedenih komisija jer one ne prate rad i djelovanje sličnih komisija koje su aktivne naprimjer u Srbiji i Crnoj Gori, a koje su potpuno razvile sistem "crnih lista klijenata". Sigurno je da očekujemo da će se u budućnosti popraviti međusobna komunikacija osiguravajućih društava po ovom pitanju", pojašnjava Morankić.

Također napominje da u ASA osiguranju imaju evidencije, te ne ostavljaju mogućnost da se takvi klijenti osiguraju.

Direktor Direkcije za osiguranje u Dunav osiguranju Bojan Popović ističe da bi postojanje "crne liste klijenata", poput onih koje imaju banke, osjetno smanjilo broj pokušaja prevara u osiguranju.

"Nažalost, ova ideja još uvijek nije doživjela svoju realizaciju, ali osiguravajuća društva na solidarnoj osnovi permanentno vrše međusobnu provjeru historije osiguranika i na taj način pokušavaju preventivno djelovati", zaključuje Popović.

Email adresa: (nije obavezno)

Tekst ispravke: