Podsjetimo, u Gračanici su odbili primiti pomoć jer je mnogo manja u odnosu na, na primjer, Srebrenik (300.000 KM), Tuzlu (600.000 KM) i još neke u Tuzlanskom kantonu koje su daleko manje nastradale u poplavama.
"Kada su u pitanju primjedbe koje su istakli iz općine Gračanica, danas sam održao sastanak sa načelnikom ove općine gospodinom Nusretom Helićem. Tom prilikom smo utvrdili da je Vlada donijela odluku o raspodjeli sredstava na osnovu dokumentacije koja je joj bila dostupna. Dokumentacija koju je danas prezentirao načelnik Helić dokazuje da je općina Gračanica oštećena, ali ta dokumentacija u vrijeme donošenja odluke Vladi nije bila dostavljena", kazao je Nikšić za Klix.ba, te obećao:
"Zbog toga će vladina komisija, nakon uvida u ovu dokumentaciju, predložiti Vladi donošenje odluke o eventualnoj ispravci ranije odluke u dijelu koji se odnosi na iznos, koji prema utvrđenim kriterijima pripada Gračanici. Dakle, Vlada nije donijela svoju odluku na osnovu paušalnih procjena već isključivo na osnovu zvaničnih podataka koje su dostavljale upravo općine te utvrđenih kriterija".
Obnova u poplavljenim područjima
Jako je bitno, nastavio je Nikšić, što je Parlament Federacije BiH usvojio tri zakona usmjerena ka uspostavljanju sistema i osiguravanju izvora finansiranja pomoći u obnovi područja nastradalih u velikim poplavama i klizištima.
"Nažalost, dosta vremena je izgubljeno u besmislenom političkom nadmudrivanju jer su pojedine političke snage odlučile čak i nesreću koja je pogodila ogroman broj građana koristiti za skupljanje jeftinih političkih poena. Ima puno stvari koje se mogu koristiti za predizbornu borbu, ali pomoć nastradalim u poplavama i klizištima mora biti izvan toga i svako ko patnju građana želi iskoristiti za prikupljanje glasova zaslužuje prezir i najtežu osudu", istakao je Nikšić.
Prema njegovim riječima, ovi zakoni osigurat će uspostavu sistema za pružanje hitne i efikasne podrške u obnovi nastradalih područja. To se, prije svega, odnosi na uspostavu Fonda za pomoć područjima nastradalim u prirodnoj nesreći.
U rad Fonda, pojasnio je, bit će uključeni predstavnici federalne, kantonalne i općinske vlasti, poslodavaca i sindikata koji će zajedno odlučivati o prioritetima po kojima će se investirati sredstva za odbnovu.
"Zalagat ću se da u početku najviše pažnje bude usmjereno na obnovu porušenih stanova i kuća te na podršku privrednim subjektima koji su pretrpjeli štete kako bi sačuvali što je više moguće radnih mjesta. Ovim zakonima osiguravaju se značajna sredstva za pružanje pomoći nastradalim područjima na više načina i to iz domaćih izvora. Prije svega osigurava se kantonima i općinama da već postojeća sredstva koja su namjenskog karaktera mogu preusmjeriti u projekte pomoći i obnove", konstatirao je.
Zaposleni će pomagati
Radi se o značajnim iznosima, procjenjuje se da će na ovaj način oko 100 miliona maraka biti na raspolaganju kantonima i općinama u veoma kratkom periodu.
"Također, ovaj zakon predviđa i izdvajanje sredstava iz plaće svih zaposlenih u FBiH u narednih pola godine za pomoć nastradalim. Radi se o nekoj vrsti samodoprinosa i svaki radnik koji ne želi da mu se izdvaja novac iz plaće to treba prijaviti svom poslodavcu i novac se neće izdvajati. Ipak, siguran sam da će naši građani nastaviti iskazivati solidarnost, te da će na ovaj način biti prikupljena značajna sredstva za pomoć nastradalom stanovništvu. Kada je ovo u pitanju zakon je predvidio da oni koji zarađuju više i izdvajaju više", stave je Nikšića, koji je, na kraju, napomenuo:
"Tako će svi oni koji rade u javnim službama ili državnim firmama izdvajati po jednu dnevnu zaradu mjesečno, što je u prosjeku oko nekih 30 maraka, dok će radnici koji rade u privatnim firmama izdvajati jedan posto od neto plaće, što je u prosjeku nekih 7 do 8 KM mjesečno. Ponavljam, svi oni koji ne žele mogu se pismeno izjasniti svom poslodavcu da to ne žele".
