{{error}}
Korisničko ime ili e-mail
Lozinka
ili
Facebook prijava


Unesite e-mail:


Pozitivni i negativni aspekti: Šta stupanje SSP-a na snagu donosi bh. ekonomiji?

5.6.2015. u 21:35
6
27
Pozitivni i negativni aspekti: Šta stupanje SSP-a na snagu donosi bh. ekonomiji?
6
Pozitivni i negativni aspekti: Šta stupanje SSP-a na snagu donosi bh. ekonomiji?
Foto: Arhiv/Klix.ba
Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju koji je BiH sa Evropskom unijom potpisala još prije osam godina stupio je na snagu 1. juna. Dramatičnih promjena po bh. ekonomiju nema, ali je sigurno da se u budućnosti mogu očekivati određeni efekti, kako pozitivni tako i oni negativni.
Naime, od potpisivanja Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju na snazi je bio Privremeni sporazum o trgovini i trgovinskim pitanjima između Evropske zajednice i Bosne i Hercegovine. Ovaj trgovinski sporazum dio je Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju tako da su najznačajnije promjene po bh. privredu nastupile 2008. te sukcesivno nakon 2008. sve do danas.

Ipak, samo stupanje SSP-a na snagu donijet će određene promjene. Zlatko Hurtić, ekonomski analitičar, smatra da su pozitivni aspekti stupanja SSP-a na snagu mnogobrojni.

"Sama deblokada SSP-a šalje ohrabrujući signal u svijet, prije svega stranim investitorima, govori da je naša zemlja ponovo na putu EU integracija. Ne treba smetnuti s uma činjenicu da je nivo stranih investicija u svim zemljama članicama rastao sa stepenom njihove integracije u EU. Pored ovoga, pozitivno je i to što se ponovno stavlja akcenat ne implementaciju ekonomskih reformi kako bi se ojačala konkurentnost naše ekonomije, što će za rezultat imati veće stope rasta izvoza, a samim tim i zaposlenosti”, kaže Hurtić koji dodaje da je značajna prednost i to što će našoj zemlji biti dostupni IPA fondovi koji su kod svih zemalja članica bili značajan izvor vanjskog finansiranja.

Pozitivni efekti brojniji od negativnih



Nikola Lovrinović, predsjednik Zajedničke komisije za evropske integracije Parlamentarne skupštine BiH, kaže za Klix.ba kako pozitivni aspekti stupanja SSP-a na snagu u ovom trenutku nisu vidljivi, ali da oni sigurno postoje te da će se vremenom povećavati.

"Pozitivni efekti se ogledaju prije svega u pristupu naših kompanija tako velikom tržištu, odnosno pojednostavljenju načina korištenja prostora slobodne trgovine. To bi se trebalo dogoditi potpuno u razdoblju od pet godina. Također se pristupa području ugovora o javnim nabavama, odnosno BiH se omogućava pristup procedurama za dodjelu ugovora u EU pod istim uvjetima kao i preduzećima iz EU. Privredna društva iz BiH će imati mogućnost otvaranja svojih filijala u zemljama EU pod istim uvjetima kao i domicilna gospodarska društva", kaže Lovrinović.

On dodaje da negativnih utjecaja ne bi trebalo biti, ali se mogu očekivati problemi u prilagođavanju naše privrede evropskim standardima, što za posljedicu može imati veći upliv kompanija iz EU u BiH.

Vlasti BiH nisu učinile dovoljno da pomognu privrednicima
Vlasti BiH nisu učinile dovoljno da pomognu privrednicima


Zlatko Hurtić ocjenjuje da će BiH morati osigurati dodatnu liberalizaciju trgovine sa EU članicama. To će pojačati konkurenciju domaćoj proizvodnji, što kratkoročno  može voditi gubitku radnih mjesta. Međutim, srednjoročno to će dati pozitivan rezultat u vidu jačanja konkuretnosti domaće proizvodnje, a samim tim i izvoza.  

Koliko su bh. građani upoznati s promjenama?



Jedno od ključnih pitanja za Hurtića jeste koliko su građani BiH, posebno privrednici, uopće svjesni promjena koje su posljedica stupanja na snagu SSP-a.

"Nivo upućenosti svih, pa i pojedinih dijelova vlasti, je na vrlo niskom nivou. Javnost i mediji i dalje upućuju kontroverzne zahtjeve. Sa jedne strane podržava se proces pridruživanja, a istovremeno traži zaštita domaće proizvodnje od uvoza iz EU. To dvoje je nespojivo. Proces pridruživanja podrazumijeva postepenu trgovinsku liberalizaciju kako bi se osiguralo da jednog dana kada postanemo punopravni članovi EU naša ekonomija bude u stanju izdržati konkurentske pritiske zajedničkog tržišta. Brisel je poslao jasnu poruku da neće praviti ustupke BiH koje su učinjene u slučaju Rumunije i Bugarske. Proces EU integracija nosi puno pozitivnog, ali zahtjeva ozbiljne žrtve, o čemu naša javnost nije informisana”, kaže Hurtić.

Prof. dr. Vjekoslav Domljan, kaže da kola EU integracija u slučaju BiH nikako ne mogu krenuti iz razloga što vlast konstantno drži nogu na kočnici.

Prema bh. vlastima kritičan je i Zlatko Hurtić koji kaže da je svima jasno da bh. vlasti nisu učinile dovoljno te da je lista reformi čija implementacija se odlaže duga.

Pomoći će nam drugi



“Nažalost, na to ukazuju i MMF, i Svjetska banka i EU. Zbog toga je pod okriljem EU sačinjen tzv. Kompakt za rast, dokument u kojem su navedene sve reforme koje se moraju implementirati kako bi se osigurala konvergencija sa EU propisima, ali i ojačala konkuretnost bh. ekonomije. Ovo posljednje je posebno važno jer i kad bismo sutra postali članica EU, našoj ekonomiji bi prijetio kolaps jer ne bi bila u stanju izdržati konkurenciju proizvoda iz EU. Žalosno je da stranci guraju ove reforme, ali istovremeno je dobro da se insistira na njihovoj implementaciji jer su se naše vlasti pokazale nesposobnim, posebno poslije 2006. godine, da ih same implementiraju", kaže Hurtić.

I Nikola Lovrinović je svjestan da BiH ovoga trenutka nema puni kapacitet odgovoriti svim zahtjevima koji stoje u obavezama u procesu pridruživanja EU koje predviđa SSP.

"Ipak, SSP precizno postavlja principe i načine zajedničkog praćenja procesa, a to podrazumijeva formiranje različitih tijela i u izvršnoj i u zakonodavnoj vlasti. Pretpostavljam da će se neke stvari rješavati i u hodu, a koliko ja znam mnogi koji su ovaj put već prešli su spremni  pomoći nam iskustvom i praktičnim potezima, ustupanjima određenih materijala i slično", kaže Lovrinović.

Lovrinović dodaje kako reforme podrazumijevaju ispunjavanje kriterija iz Kopenhagena i Madrida, što se odnosi na stvaranje stabilnih institucija koje garantuju demokratiju, vladavinu prava, postojanje funkcionalnog tržišta i sl. To iziskuje angažman sveukupne administracije koju imamo.

"Nužno je što prije započeti izradu Programa integriranja BiH u EU, tj. preuzimanje pravnih akata EU", zaključuje Lovrinović.

Email adresa: (nije obavezno)

Tekst ispravke: