FOTO / Ovo je najstarija menšura, čuva se u sefu Bošnjačkog instituta
Prvi reisu-l-ulema u BiH, Mustafa Hilmi ef. Hadžiomerović imenovan je reisu-l-ulemom 17. oktobra 1882. godine, a svečano ustoličenje, prilikom kojega mu je predana prva menšura, obavljeno je 15. decembra u Sarajevu. Original se čuva u sefu Bošnjačkog instituta Fondacije Adila Zulfikarpašića u Sarajevu. Direktorica mr. Amina Rizvanbegović Džuvić je za agenciju Anadolija izjavila da je, koliko je njoj poznato, primjerak iz Bošnjačkog instituta jedini sačuvani originalni primjerak.
"Kroz djelovanje vakifa Adil-bega Zulfikarpašića mnogi pojedinci su prepoznali značaj i važnost Bošnjačkog instituta te su se odlučili da svoje privatne arhivske kolekcije poklone Institutu. Prvu menšuru je Adil-beg Zulfikarpašić dobio kao poklon familije Omera Muftića, a predstavlja jedan od najvrednijih dokumenata iz perioda austrougarske vladavine koji se nalazi u Institutu. U decembru 2004., povodom izložbe i predstavljanja Bošnjačkog instituta, bila je mjesec dana izložena u Istanbulu", rekla je Amina Džuvić Rizvanbegović.
Akt o imenovanju prvog reisu-l-uleme potpisao je austrougarski monarh Franjo Josip I. (izdan je u Budimpešti 12. oktobra 1882.). Menšura je arapska riječ i u prijevodu znači ukaz ili diploma, te predstavlja dokument kojim se potvrđuje ili daje ovlast reisu-l-ulemi za vršnjenje dužnosti prvaka IZ-a BiH.
No, da nije riječ samo o običnom dokumentu za agenciju Anadolija je ispričao profesor na Akademiji likovnih umjetnosti u Sarajevu i kaligraf dr. Ćazim Hadžimejlić, kojem je povjereno da menšuru za novog reisu-l-ulemu ispiše latiničnom kaligrafijom i kaligrafijom arapskog slova.
Dr. Hadžimejlić je opisao i dizajnerski aspekt "koji odgovara samoj menšuri koja je urađena u koži, okolnim zlatom koji pripadaju tome vremenu", a riječ je o modernom dizajnu i umjetnosti koja se vješto kombinira sa klasičnom.
"Ujedno, mimo ispisanog teksta, u samoj menšuri nalaze se i floralni motivi. Gledao sam da u tome svemu ima i simbolike. Sedam tih motiva predstavljaju sedam stepeni nefsua kod samog čovjeka. Šest je potpisnika, što je mene posebno inspirisalo, šest strana koje postoje kod čovjeka", rekao je dr. Hadžimejlić i dodao da se sve to odnosi na čovjeka koji treba biti dostojan svega ovoga, "jer ljudi će se prema njemu okretati, od njega tražiti adekvatne odgovore, pa i državne institucije gdje će reis kao i svi do sada imati svoju ulogu".
Agencija Anadolija saznaje da u tekstu menšure, koja će biti dodijeljena Husein ef. Kavazoviću, među ostalim, stoji da prema ustanovljenim šerijatskim propisima, muslimani treba da imaju svoga poglavara koji će se brinuti o njihovim vjerskim i svjetovnim interesima. Tokom vremena, brigu o svjetovnim interesima muslimana preuzele su države, a brigu o njihovim vjerskim interesima, vjerski autoriteti kao što je bio Mešihat-i dželile-i islamijje u Istanbulu.
Kako je poznato, hilafet i mešihat su ukinuti, pa se u ovom vremenu ne može govoriti o vodstvu muslimana u svijetu.
"Dok se vodstvo, ako Bog da, ponovo ne uspostavi, Islamska zajednica u Bosni i Hercegovini, na temelju ovlaštenja proizašlih iz odluke Šejhu-l-islama, a voljom njenih izabranih predstavnika, odabira jednog islamskog učenjaka da vrši časnu funkciju reisu-l-uleme", piše u menšuri koju tako izabranom reisu-l-ulemi izdaje poseban Odbor u sastavu uglednika poput bivšeg reisu-l-uleme Mustafe ef. Cerića, predsjednika Sabora IZ-a BiH mr. Safeta ef. Softića, muftije Nedžada ef. Grabusa i Muamera ef. Zukorlića, profesora šerijatskog i svjetovnog prava dr. Fikreta Karčića i predsjednika Udruženja ilmijje IZ-a BiH Mensura ef. Pašalića.