{{error}}
Korisničko ime ili e-mail
Lozinka
ili
Facebook prijava


Unesite e-mail:


Općina Višegrad ne odustaje od rušenja spomenika u mezarju Stražište

28.2.2013. u 15:49
1
Općina Višegrad ne odustaje od rušenja spomenika u mezarju Stražište
1
Općina Višegrad ne odustaje od rušenja spomenika u mezarju Stražište
Ministarstvo za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju RS odbilo je žalbu Medžlisa Islamske zajednice Višegrada kao neosnovanu, a Medžlis ju je podnio žaleći se na rješenje Urbanističko-građevinske inspekcije Općine Višegrad, kojim je naloženo da se sruši spomenik u mezarju Stražište.
Spomenik se nalazi na najvećem mezarju u Višegradu, a njegova gradnja je završena i otkriven je 26. maja prošle godine, kada je klanjana dženaza za 66 žrtava ekshumiranih 2010. iz jezera Perućac. Na donjem dijelu mezarja su žrtve agresije na BiH, a na gornjem su mezari stari nekoliko stotina godina. Sam spomenik je trebao biti neka vrsta početka gradnje memorijalnog centra.

Spomenik su zajedno izgradili Medžlis IZ Višegrada i Udruženje Ćuprija. Na jednoj njegovoj strani piše da je to spomenik žrtvama rata 1941.-1945., a na drugoj da je spomenik žrtvama 1992.-1995. godine. Vlastima u Višegradu je sporan dio posvećen bošnjačkim žrtvama iz proteklog rata, jer na spomeniku stoji riječ genocid. U razgovoru za Klix.ba predsjednik Udruženja Ćuprija Hikmet Karčić kaže da je nakon sedam dana od postavljanja spomenika nadležna općinska inspekcija donijela rješenje o njegovom rušenju zbog, kako su naveli, bespravne gradnje. Karčić naglašava da se mezarje nalazi na vakufskoj zemlji te da prema važećem državnom zakonu IZ ima puno pravo raspolaganja svojom imovinom i u slučaju izgradnje ovakve vrste ne treba saglasnost lokalne zajednice.

"Nije na načelniku da procjenjuje ima li genocida"

"Ministarstvo se u svom rješenju poziva na Zakon o spomenicima iz oslobodilačko-otadžbinskog rata. Cinično je s njihove strane da se pozivaju na taj Zakon koji reguliše podizanje spomenika srpskim vojnicima iz Prvog srpskog ustanka, iz Prvog i Drugog svjetskog rata i ovog posljednjeg. Ne možete se pozivati na zakon koji reguliše izgradnju spomenika zločincima u slučaju kada je u pitanju izgradnja spomenika žrtvama iz proteklog rata. Taj Zakon uopće ne reguliše izgradnju spomenika žrtvama, već samo vojnicima, i spomenici regulisani tim zakonom se grade na račun države. Drugo, imam informacije da spomenici kojih je puno, a izgrađeni su srpskim vojnicima, nisu izgrađeni u skaldu sa bilo kavim dozvolama. Jedan od njih je spomenik ruskim dobrovoljcima na pravoslavnom groblju Megdan, kao i spomenik srpskom vojniku koji se nalazi samo 200 metara od starog mosta. Prema tome, ovdje se radi iskljičivo o diskriminaciji i maltretiranju jedne etničke i vjerske grupe koja je u manjini", smatra Karčić.

Pozadina svega svakako nije nedostatak bilo kakvih građevinskih dozvola. Bivši načelnik Tomislav Popović se, kada je naređeno rušenje, pozvao na to da ne postoji sudska presuda o genocidu u Višegradu te da stoga ne dozvoljava spomenik na kojem je ispisana ta riječ. Općina je nudila mogućnost da spomenik ostane, ali da se ukloni samo riječ genocid.

"Dosta Bošnjačkih političara je bilo za to da se ukloni riječ genocid, govorili su da tako nećemo imati belaja. Nema šanse da to uradimo, to je jedino što nam je ostalo da branimo u Višegradu. Nikad takvo nešto nećemo prihvatiti. Da li je bilo genocida ili ne nije na općinskoj vlasti Višegrada da ocijeni, niti na bilo kojoj drugoj. Ako najznačajniji istraživači genocida kažu da je u BiH bio genocid, uključujući i to da su se neki od najgorih zločina desili u Višegradu, onda to nije na nekom načelniku da sudi. Kažu nije bilo sudskih presuda. Presude nisu na njihovoj strani, jer postoje brojne presude za zločine u Višegradu. Ukoliko dođe do rušenja ovog spomenika mi ćemo tražiti da se na osnovu tih presuda postavi spomenik na svakom mjestu gdje je dokazano da je izvršen neki zločin. Onda će, recimo, u Vilinoj vlasi stajati da je penzionisani policajac Željko Lelek silovao Jasminu Ahmetspahić, stajat će ploča kod Stare ćuprije da je Lelek bacio bebu u zrak i dočekao je na nož... Uostalom, imamo presudu u slučaju Tolimir, gdje jasno piše da je od '92. do '95. počinjen genocid nad Bošnjacima Istočne Bosne, dosta Višegrađana je bilo i u Srebrenici...", ističe Karčić.

Islamska zajednica nudila drugo rješenje

Naš sagovornik ističe da postoji mogućnost žalbe na Rješenje Ministarstva, a to znači da će iz ovog Udruženja pokrenuti upravni spor pred Osnovnim sudom u Istočnom Sarajevu, a spremni su ići i do najviših sudskih institucija. U IZ, pak, ističu da bilo kakva žalba nažalost neće spriječiti rušenje.

Predsjednik Medžlisa IZ Višegrada Bilal Memišević nam je kazao da sutra ima zakazan sastanak sa načelnikom Općine Slavišom Miškovićem o ovoj temi.

"Mi iz IZ ćemo uložiti maksimum napora da nađemo neki kompromis, ali imamo liniju ispod koje nećemo ići, a ako to njima ne bude prihvatljivo onda neka postupe onako kako misle da trebaju. Porodice ubijenih će o tome svakako imati svoj stav", kaže Memišević.

Međutim, u IZ Višegrada ističu da su pogriješili što su u cijelom slučaju u vezi sa izgradnjom spomenika imali partnere misleći pri tome na Udruženje Ćuprija. U Medžlisu su u samom početku smatrali da na spomeniku ne treba ispisivati riječ genocid.

"IZ je ta koja je 24 sata u Višegradu i znala je terete, probleme i sve ono na šta ćemo naići ako ta riječ bude na spomeniku. Mi smo 'Ćupriju' prihvatili kao nosioce ideje u izgradnji spomenika, oni su imali takav stav, mi nismo htjeli praviti problem zbog toga, ali smo im ukazali na to šta će se desiti. Danas, kada je situacija takva kakva jest, isključivo IZ ima problem", ističe Memišević.

Ukoliko vlasti Višegrada ponovo predlože da se spomenik ne ruši, ali da se ukloni riječ genocid, u IZ ističu da će o takvoj mogućnosti odlučivati svi oni kojih se to tiče, prvenstveno porodice žrtava ukopanih u mezarju Stražište.

Email adresa: (nije obavezno)

Tekst ispravke: