{{error}}
Korisničko ime ili e-mail
Lozinka
ili
Facebook prijava


Unesite e-mail:


Održana javna rasprava o Izetbegovićevom zahtjevu za ocjenu ustavnosti Zakona o praznicima RS

F
29.9.2015. u 18:12
29
100
Održana javna rasprava o Izetbegovićevom zahtjevu za ocjenu ustavnosti Zakona o praznicima RS
29
Održana javna rasprava o Izetbegovićevom zahtjevu za ocjenu ustavnosti Zakona o praznicima RS
U Ustavnom sudu Bosne i Hercegovine danas je održana javna rasprava u povodu zahtjeva člana Predsjedništva BiH Bakira Izetbegovića (predmet U3/13) za ocjenu ustavnosti Zakona o praznicima Republike Srpske ("Službeni glasnik RS“, broj 43/07).
Punomoćnici podnositelja zahtjeva, te donositelja osporenog zakona - Narodne skupštine RS-a (NSRS) iznijeli su vlastita stanovišta, odnosno dodatne argumente u vezi s meritumom ustavnosudskog spora, a odluka u ovom predmetu bit će, kako je najavljeno, donesena naknadno i saopćena na jednoj od narednih plenarnih sjednica Ustavnog suda BiH.

Naime, podnositelj zahtjeva smatra da osporene odredbe Zakona o praznicima RS-a nisu u skladu s Ustavom BiH, odnosno da negiraju temeljne vrijednosti demokratskog ustavnopravnog poretka, te da se 9. januar, dan kada se slavi Dan RS-a odnosi na prošlost samo jednog, srpskog naroda.

Istovremeno, podsjeća da je 9. januara 1992. godine usvojena Deklaracija o proglašenju Republike srpskog naroda u BiH, te da se taj datum veže i za ustrojstvo vojske i policije tog entiteta koji su prema presudama Međunarodnog suda pravde u Haagu (ICJ) i Haškog tribunala (ICTY) odgovorni za najteže ratne zločine, uključujući i genocid.

Donositelj osporenog zakona, NSRS u odgovoru, međutim, tvrdi da se radi o "subjektivnoj percepciji podnositelja zahtjeva koja nije dovoljna sama po sebi da bi se utvrdila povreda bilo kojeg ustavnog prava".

U odgovoru NSRS-a se, nadalje, navodi da u zahtjevu za ocjenu ustavnosti nije obrazloženo u čemu se sastoji diskriminacija pojedinaca u uživanju bilo kojeg prava, te da činjenica da se praznik poklapa s pravoslavnim praznikom Sv. Stefanom ne može biti relevantna, s obzirom na to da se i drugi praznici poklapaju s nekim vjerskim praznicima.

Venecijanska komisija (Komisija za demokratizaciju putem zakona Vijeća Evrope) je u odgovoru na zhtjev Ustavnog suda istaknula da je izbor 9. januara za Dan RS-a usko vezan za dešavanja 90-ih godina prošlog stoljeća te da budi bolna sjećanja, odnosno da nema protutežu u simbolici druga dva konstitutivna naroda, uz zaključak da nastavak obilježavanja ovog datuma može dovesti do diskriminacije.

Kako je na početku rasprave kazao predsjednik Ustavnog suda BiH Mirsad Ćeman, pitanja relevantna za raspravu su - da li je spomenuti praznik određen na način da nijedan od konstitutivnih naroda nije preferiran u odnosu na druga dva, te odražava li praznik kulturno, vjersko i nacionalno naslijeđe svih konstitutivnih naroda, građana i Ostalih.

Po njegovim riječima, relevantna su i pitanja - šta za konkretni ustavnopravni spor znači činjenica da se datum obilježavanja Dana Republike 9. januar poklapa s datumom obilježavanja pravoslavnog vjerskog praznika Sveti Stefan i s datumom usvajanja Deklaracije o proglašenju Republike srpskog naroda BiH iz 1992. godine, te kakav je bio zakonodavni proces usvajanja osporavanog zakona s aspekta učešća svih konstitutivnih naroda i Ostalih, mehanizma vitalnog nacionalnog interesa, te političkog i vremenskog konteksta kada je donesen.

Zahtjev podnositelja, člana Predsjedništva BiH Bakira Izetbegovića, dodatno su elaborirali advokat Nedim Ademović i prof dr. Dino Abazović, istaknuvši da odustaju od dijela zahtjeva za ocjenu ustavnosti, odnosno ocjene ustavnosti člana 2. stav 1b osporenog zakona koji se odnosi na utvrđivanje Dana RS-a (zahtjev u tom dijelu obustavljen), te da insistiraju na utvrđivanju ustavnosti člana 3. stav 1 b Zakona o praznicima RS-a, kojim je definirano da se taj dan obilježava 9. januara.

Potcrtali su kako se s obzirom na historijski kontekst, obilježavanjem Dana RS-a spomenutog dana krše temeljne vrijednosti slobodarskog, demokratskog i ustavnopravnog poretka BiH, dok se praksa slavljenja 9. januara pretvara u vjerski praznik čime se narušava princip sekularizma te vrijeđaju osjećanja drugih građana, bili oni vjernici ili ne.

Mišljenja su da ni svjetovni, a i religijski segment ovog praznika ne odgovara današnjim bh. standardima pluralnosti i jednakosti konstitutivnih naroda, te da se, istovremeno, vrši diskriminacija u pogledu odredbi člana 1. Dopunskog protokola br. 12 uz Evropsku konvenciju u vezi sa članom 3. stav 1b osporenog zakona, "jer su svi nepravoslavci, stavljeni u nepovoljan položaj, suprotan temeljnim vrijednostima demokratskog sistema BiH".

Punomoćnici podnositelja zahtjeva navode da se krši i princip sekularizma koji je inherentan principu pravne države,a u pogledu određenih ustavnih odredbi BiH, te da se krši član 14. Evropske konvencije u vezi s pravom na slobodu vjere iz člana 9. te konvencije, kao i odredbe Ustava BiH u vezi s odredbama Međunarodne konvencije o ukidanju svih oblika rasne diskriminacije.

U tom kontekstu, predložili su da se član 3. stav 1b Zakona o praznicima RS-a stavi van snage od dana objave odluke Ustavnog suda BiH u Službenom glasniku BiH.

Stanovište NSRS-a dodatno su obrazložili su prof. dr. Mile Dmičić (koordinator), te članovi tima Dragan Čavić, narodni poslanik u NSRS i bivši predsjednik RS-a, prof. dr. Željko Mirjanić, profesor na Pravnom fakultetu Univerziteta u Banjoj Luci i mr. Željko Vujadinović, historičar iz Banja Luke.

Uz napomenu da u cijelosti ostaju kod ranijih navoda iz odgovora NSRS, članovi tima ustvrdili su da su u ovom slučaju radi o presuđenoj stvari, s obzirom na to da je Ustavni sud BiH ranijom odlukom u vezi s ocjenom ustavnosti Zakona o slavama i praznicima RS-a već razmatrao ta pitanja te da je nakon toga NSRS usvojila Zakon o praznicima RS-a.

Ocijenili su neprihvatljivim da se u razmatranje uvodi historijski kontekst, uz opasku da prošlost nije moguće mijenjati, te da ne postoji konsenzus o uzrocima rat(ov)a 90-tih godina.

Naveli su da ne stoji tvrdnja da je Dan Republike vjerski praznik, "jer u zakonu se to nigdje ne spominje", te da su praznici u RS-u nakon spomenute Odluke Ustavnog suda BiH razdvojeni na sekularne i vjerske, protiveći se kvalificiranju pred Ustavnim sudom prakse, a ne norme.

Ustvrdili su, također, da je tokom rasprave izneseno puno političkih stavova, podsjećajući "da je RS državotvorna jedinica BiH, te da prema Daytonskom sporazumu RS ima pravo na svoj Dan Republike", kao i da se mora poštovati autonomija vjerskih zajednica u kontekstu zakona o vjerskim slobodama.

Tokom rasrave otvorena su i druga pitanja, uključujući distinkciju između pravnog sistema i pravnog poretka, odnosno norme i prakse, razliku između normativnog i stvarnog, te brojne druge aspekte od značaja za meritum ustavnopravnog spora.

Javnoj raspravi u Ustavnom sudu BiH prisustvovali su i predstavnici međunarodnih organizacija u BiH.

Email adresa: (nije obavezno)

Tekst ispravke: