{{error}}
Korisničko ime ili e-mail
Lozinka
ili
Facebook prijava


Unesite e-mail:


Od februara iduće godine notari će u FBiH voditi ostavinske postupke

F
9.11.2014. u 12:11
8
6
Od februara iduće godine notari će u FBiH voditi ostavinske postupke
8
Od februara iduće godine notari će u FBiH voditi ostavinske postupke
Novi Zakon o nasljeđivanju u Federaciji BiH obavljen je u Službenim novinama FBiH 1. oktobra, ove godine, a njegova primjena će otpočeti 9. januara 2015 godine, čime će prestati primjena važećeg Zakona o nasljeđivanju iz 1980. godine.
Predsjednica Notarske komore FBiH Merdžana Škaljić u razgovoru za Agenciju Fena ističe da za razliku od dosadašnjih propisa, prema kojim su materijalno-nasljedno pravo i ostavinski postupak bili regulisani u dva različita zakona, novi Zakon o nasljeđivanju je kodifikovan propis koji objedinjuje i materijalni i procesni dio, tako da je u istom obuhvaćen i postupak vezano za nasljeđivanje.

Promjena društveno-ekonomskog i pravnog uređenja u BiH zahtijevala je izmjenu postojeće legislative i donošenje novih zakona i to u oblasti stvarnog i zemljišnoknjižnog prava, te donošenje novog Porodičnog zakona. Porodični zakon iz 1979. godine je zamijenjen novim zakonom donesenim 2005. godine, kojim je izjednačena bračna i vanbračna zajednica, dok je u nasljednom pravu BiH ostala neusaglašenost.

Tako je sada novim Zakonom o nasljeđivanju u potpunosti izvršeno izjednačavanje prava i vanbračnih partnera, kako u oblasti porodičnog prava, tako i nasljednog prava.

"Jedan od bitnih razloga za donošenje novog Zakona o nasljeđivanju je rasterećenje pravosuđa, a u skladu sa preporukama Evropske komisije iz strukturalnog dijeloga i usvojenom Strategijom razvoja sektora pravde u BiH, pa je predviđeno da ostavinske postupke počevši od 09.02.2015.godine vode notari kao povjerenici sudova", navodi predsjednica Notarske komore FBiH.

Kako ističe Škaljić prenošenje ostavinskih postupaka na notare je u zemljama okruženja dalo značajne efekte i rasteretilo pravosuđe zašto je najbolji uporedni primjer vođenje ostavinskih postupaka u R Hrvatskoj.

Tako od 2003.godine, javni bilježnici u R Hrvatskoj, kao povjerenici sudova, vode ostavinske postupke, a sačinjene analize ukazuju da je značajno skraćen vremenski period za okončanje ostavinskih predmeta, smanjen broj prigovora i žalbi, te da su troškovi tog postupka usklađeni sa vrijednošću nasljeđene imovine.

Ona podsjeća da je razlog za donošenje potpuno novog Zakona o nasljeđivanju između ostalog i obaveza utvrđena u Dejtonskom ugovoru, prema kojem je jedan od osnovnih ciljeva garancija privatnog vlasništva, dok u Zakonu o nasljeđivanju iz 1980. godine nije postojao potpun nivo zaštite privatnog vlasništva, zbog čega je zakonodavac bio u obavezi da mijenja taj propis.

Novi Zakon o nasljeđivanju vodi računa o garanciji prava vlasništva i slobodi raspolaganja testamentarnim i ugovornim putem.

"Tako je uveden potpuno novi institut ugovaranja nasljeđivanja, što do sada nije bilo moguće, pa se ugovor o nasljeđivanju, u formi notarski obrađene isprave, može zaključiti između bračnih i vanbračnih partnera, s tim što ga mogu zaključiti i budući bračni partneri", naglašava Škaljić.

Tim ugovorom, dodaje, može biti obuhvaćena cijela ili dio imovine koja postoji u vrijeme ugovaranja, kao i buduća imovina.

Ukoliko je zaključen Ugovor o nasljeđivanju on ima prednost pred nasljeđivanjem na osnovu testamenta i zakona, s tim što istim ne može biti isključeno i ograničeno pravo nužnih nasljednika.

Razvodom ili ponišenjem braka odnosno vanbračne zajednice, prestaje Ugovor o nasljeđivanju, ukoliko u njemu nije drugačije određeno, s tim što se takav ugovor može i sporazumno raskinuti između ugovarača u formi notarski obrađene isprave.

Činjenice o zaključenju ugovora o nasljeđivanju, njegovom raskidu ili opozivu Notar je dužan dostaviti u Registar koji vodi Notarska komora Federacije BiH.

Škaljić također navodi da je zadržana mogućnost ustupanja i raspodjele imovine za života, tako da predak može pravnim poslom među živim ustupiti i raspodijeliti svoju imovinu svojoj djeci i drugim svojim potomcima, ali je takvo ustupanje punovažno samo ako su se sa tim saglasila sva djeca i drugi potomci koji će po Zakonu biti pozvani da naslijede njegovu ostavinu. I za taj ugovor je obavezna notarska obrada isprave.

"Kod ugovora o doživotnom izdržavanju novina je utoliko što je ranije prijenos vlasništva vršen nakon smrti primaoca izdržavanja, a sada je data mogućnost izbora, tako da se prijenos vlasništva može vršiti za života ili poslije smrti primaoca izdržavanja/vlasnika nekretnine", kaže Škaljić.

Postupak u nasljednim stvarima predviđa niz novina, a najznačajnija je da će notari kao povjerenici općinskih sudova u Federaciji BiH voditi ostavinske postupke. Sud će povjeriti notaru provođenje ostavinskog postupka i dostaviti mu spis bez odgađanja i to notarima koji imaju službeno sjedište na području tog suda, a dostavljanje se vrši notarima po abecednom redu prezimena notara.

Notar će voditi postupak na isti način kako je to do sada radio Općinski sud i to tako što sud formira spis po zaprimljenom prijedlogu za provođenje ostavine, po službenoj dužnosti provjerava da li je nadležan i da li je prijavljena imovina koja ulazi u ostavinsku masu.

Škaljić naglašava da je novim zakonom u izvršavanju povjerenog ostavinskog postupka, notar ovlašten pribavljati potrebne podatke i isprave od nadležnih organa i to bez plaćanja sudskih i administrativnih taksi, tako da će i to doprinijeti znatnom smanjenju troškova, s obzirom na to da su do sada stranke sudu bile obavezne dostaviti zemljišno- knjižne izvatke, posjedovne listove i ostalu dokumentaciju za čije pribavljanje su plaćale odgovarajuće takse.

Nadzor nad radom notara kao sudskog povjerenika vrši sud koji mu je povjerio posao, a notar ne može, osim iz naročito opravdanih razloga, odbiti vođenje postupka.

Predsjednica Notarske komore FBiH navodi da ukoliko se kompariraju podaci i efekti vođenja ostavinskih postupaka u R Hrvatsko,j a koje vode javni bilježnici kao povjerenici suda, može se zaključiti da je izvršeno značajno rasterećenje sudova, ostavinski postupci provode se brže nego što je to bio slučaj na sudovima, smanjen je broj izjavljenih prigovora na rješenja javnih bilježnika i zabilježen veoma mali broj povrata predmeta sudu zbog upućivanja nasljednika na parnicu.

Javno-bilježnička nagrada za vođenje ostavinskih postupaka u R Hrvatskoj je utvrđena zavisno od vrijednosti imovine koja je predmet nasljeđivanja, a propisana je u rasponu od najmanje 60 do najviše 5.000 kuna, uvećano za PDV.

"Ako se uzmu u obzir sada sudske takse koji nasljednici plaćaju u BiH i kompariraju sa naknadama koje imaju bilježnici u R Hrvatskoj, onda se može zaključiti da prenošenje te vrste poslova neće biti veće finansijsko opterećenje za stranke", tvrdi Škaljić.

Škaljić na kraju navodi da će prema novom Zakonu o nasljeđivanju federalni ministar pravde donijeti Pravilnik o registru testamenata i drugih nasljedno-pravnih poslova, u roku od 30 dana od dana stupanja na snagu tog zakona, te pravilnik o nagradama i naknadi troškova za notarske usluge u vođenju ostavinskih postupaka.

Email adresa: (nije obavezno)

Tekst ispravke: