Obraćanje Nikole Špirića pred Vijećem sigurnosti UN-a

U tom smislu bh. vlasti su tražile i uspjele pronaći jedinstven odgovor, govoreći u vezi s tim pitanjem jednim glasom, što je novi kvalitet izvršne vlasti na svim nivoima - državnom, entiteteskom i kantonalnom, te su barem za sada uspjeli sačuvati mukom stvarano povjerenje građana u komercijalne banke.

"Svjesni da globalna finansijska i ekonomska kriza zbog unutrašnjih razlika i različitih vizija unutar BiH može uzeti i ozbiljnije razmjere koje će zasigurno za rezultat imati smanjenje stope privrednog i ekonomskog rasta, razrađujemo sve moguće scenarije za predupređenje negativnih izazova koje sa sobom nosi ova kriza", istaknuo je Špirić.

Kazao je da ga raduje što najrazvijenije svjetske ekonomije, pa i zemlje Evropske unije, traže zajednički odgovor na ove izazove, naglasivši da nije dobro zemlje zapadnog Balkana, a time i BiH, prepustiti da same unutar svojih krhkih ekonomija tragaju za parcijalnim rješenjima.

"Bojim se da to neće biti dovoljno, te da će rješenje izazova, koje sa sobom nosi globalna ekonomska i finansijska kriza, i za zemlje zapadnog Balkana podrazumijevati jedan dobro osmišljen kombinovani pristup", dodao je.

Špirić je naveo da je od prošlog zasjedanja Vijeća sigurnosti do danas Vijeće ministara BiH održalo 18 redovnih i šest tematskih sjednica, te utvrdilo niz važnih zakona, strategija i odluka.

Kao posebno važne naglasio je zakone o reformi policije, prijedlog zakona o javnim putevima, prijedlog zakona o zrakoplovstvu, prijedlog zakona o Agenciji za pružanje usluga u zračnoj plovidbi, te prijedlog zakona o Agenciji za razvoj informacionog društva.

Usvojen je i niz važnih strategija i akcionih planova, kao što su strategija za integrisano upravljanje granicom, strategija u oblasti imigracija i azila i Akcioni plan za period 2008-2011, Akcioni plan za provođenje privremenog sporazuma i Akcioni plan za provođenje obaveza iz Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju, Akcioni plan za provođenje obaveza iz Evropskog partnerstva te inicijalni dokument za intenzivirani dijalog sa NATO-om.

Kada su u pitanju pregovori o liberalizaciji viznog režima, Špirić je naglasio da je Vijeće ministara odmah po otvaranju tih pregovora formiralo radnu grupu za pregovore, a po uručenju Mape puta radna grupa je zadužena da u najkraćem roku sačini akcioni plan za ispunjavanje obaveza iz Mape puta, koji je i usvojen na 57. sjednici, održanoj 29. jula ove godine.

Radna grupa je svoju prvu obavezu, koja se odnosila na podnošenje Izvještaja o spremnosti, ispunila u zadatom roku.

Špirić ističe da su bh. vlasti ovih dana dobile izvještaj Evropske komisije i on je predmet analize unutar nadležnih institucija.

"Cijenimo da je kraj 2009. i početak 2010. godine vrijeme u kojem će građani BiH koristiti benefite "bijelog šengena", dodao je.

Naveo je da je Vijeće ministara BiH u prethodnom periodu počelo s održavanjem tematskih sjednica o evropskim integracijama, koje su se pokazale izuzetno korisnim, jer je na tim sjednicama doneseno niz važnih odluka i akcionih planova, a također su redovno analizirane i obaveze BiH na tom planu i stepen njihove realizacije.

Posljednjoj tematskoj sjednici, kazao je, prisustovovali su i entitetski premijeri, te je tom prilikom zaključeno da će Vijeće ministara tematske sjednice o evropskim integracijama održavati najmanje jednom mjesečno, a da će najmanje jednom u tri mjeseca sjednicama prisustvovati i entitetski premijeri.

Špirić je naveo da je u proteklom periodu sa radom počelo Fiskalno vijeće BiH. Do sada su održane tri sjednice tog tijela. Upravo je ono omogućilo da se utvrdi Nacrt budžeta institucija BiH i da se on na vrijeme pošalje u proceduru, tačnije u Predsjedništvo BiH, koje je ustavni predlagač tog dokumenta.

Vijeće sigurnosti UN-a podsjetio je da su prvi put od Dejtona do danas stvoreni preduvjeti da do 31. decembra ove godine Parlamentarna skupština BiH usvoji budžet za 2009. godinu.

Efikasno funkcioniranje Fiskalnog vijeća, ocijenio je, omogućilo je da se vodi odgovorna budžetska politika s ciljem smanjenja javne potrošnje.

"Imajući u vidu sve navedeno, teško mi padaju i ne mogu prihvatiti ocjene da je ovo bila neuspješna godina za BiH. To ne znači da ne postoje problemi i izazovi koje nismo uspjeli riješiti", mišljenja je Špirić.

Podsjetio je da su na zasjedanju Upravnog odbora Vijeća za implementaciju mira, održanom 27. februara ove godine, zemlje članice vlastima BiH kao uvjet za zatvaranje, odnosno traniziciju OHR-a postavile pet ciljeva. To su prihvatljivo i održivo rješenje pitanja raspodjele imovine između državnog i drugih nivoa vlasti, prihvatljivo i održivo rješenje vojne imovine, potpuna implementacija Finalne arbitražne odluke za Brčko, fiskalna održivost i učvršćivanje vladavine prava, kao i dva uvjeta - potpisivanje Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju i povoljna ocjena situacije u BiH od Upravnog odbora Vijeća za implementaciju mira.

BiH je do sada, kazao je, ispunila uvjet koji se odnosio na potpisivanje Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju, kao i cilj u vezi s fiskalnom održivošću, dok su ciljevi u vezi s rješenjem pitanja vojne imovine i učvršćivanja vladavine prava riješeni djelimično.

Ocijenio je da poslednji dogovor koji je Brisel pozdravio, a koji su lideri tri političke partije - SNSD-a, SDA i HDZ-a, postigli u Bosanskom Šamcu 8. novembra ove godine, predstavlja solidnu osnovu za ispunjenje i preostalih uslova i ciljeva što bi stvorilo osnov za donošenje konačne odluke o zatvaranju OHR-a.

"Mislim da je to dobro za BiH i molim vas da nas ohrabrite na tom putu. Stalno odlaganje tranizicije OHR-a u kancelariju evropskog predstavnika bi, po mojoj procjeni, dovelo do urušavanja kredibiliteta međunarodnih institucija u BiH, urušilo povjerenje u provedene reforme i bojim se u potpunosti anuliralo efekte ionako poljuljane reforme pravosudnog sistema", istaknuo je.

Špirić smatra da je teško složiti se s ocjenom da toj reformi kredibilitet daju međunarodne sudije, posebno u segmentu organiziranog kriminala, ako se zna da skoro nijedna podignuta optužnica nije završena pravosnažnom presudom, kao što je bio slučaj u predmetu Šarović, Čović, Fazlić i drugi.

Izrazio je zahvalnost na svemu što je međunarodna zajednica učinila za BiH te ocijenio da će našoj zemlji i dalje trebati ne samo pažnja nego i pomoć. Ona se mora ogledati kroz pružanje dobrih usluga i savjeta, ali ne na način da međunarodni predstavnici dobiju moć odlučivanja u institucijama vlasti BiH (pravosuđa prije svega), sa diplomatskim imunitetom bez posljedica za loše odluke.

Ocijenio je važnim napomenuti da u ovom momentu skoro da ne postoji država sa većim prisustvom međunarodnih institucija od BiH sa njihovom generalnom ocjenom da BiH sve teže napreduje.

Gledajući izvana, kazao je, stiče se utisak da BiH trinaest godina poslije Dejtona predstavlja međunarodnu osmatračnicu za kontrolu globalnih projekata u regionu, te da sve više po ocjeni visokih međunarodnih zvaničnika liči na kotrolirani ćorsokak.

"To jesu teške, ali i upozoravajuće ocjene. U posljednje vrijeme smo svjedoci ocjena koje za cilj imaju stvaranje tenzija između Republike Srpske i dijela državne vlasti, a da se pritom stalno zaboravlja da, pored Republike Srpske, Bosnu i Hercegovinu čini i Federacija BiH sa istim kvantumom ustavnih nadležnosti, koja zbog svoje složenosti i nagomilanih unutrašnjih problema zahtijeva hitnu reakciju", naglasio je.

Špirić je mišljenja da Republika Srpska po svim parametrima, pa i ocjenama međunarodnih finansijskih institucija, predstavlja stabilniji entitet i ona može biti motor razvoja BiH, a ne opasnost za državu, kako se ona zlonamjerno želi prikazati.

Potcrtao je da se stabilnost Republike Srpske ne smije tumačiti kao uzrok za nestabilnost BiH.

"Ne mislim da ćemo stanje u Federaciji popraviti optuživanjem Republike Srpske, već svi zajedno moramo pomoći da Federacija postane primjer dobro organiziranog i efikasnog entiteta", kazao je.

Špirić je dodao i da se teško ne složiti sa ocjenama visokog američkog zvaničnika koji je kazao da Republika Srpska mora biti poštovana, jer je ona dio BiH, te je stoga podvukao da je veoma važno da i Republika Srpska i Federacija BiH budu podjednako uvažavani i da uživaju istu količinu respekta kao sastavni dijelovi BiH.

Gotovo je sigurno da je Bosni i Hercegovini potrebno novo vrijeme, naglasio je, istaknuvši da želi vjerovati kako će to vrijeme biti obilježeno duhom kompromisa i dogovora. Zna se da će sljedeće godine biti više Brisela, odnosno Evropske unije u BiH, što je snažno podržao.

"Ali, osim toga, i mi u BiH moramo mnogo više pažnje posvetiti zajedničkoj viziji unutar zemlje, koja bi značila ubrzanje njenog puta ka Evropskoj uniji. Postoji samo jedan način, a to je otvoreni dijalog i razgovor o svim izazovima, jer svaki sporazum u BiH je poziv na širi dogovor i ispunjavanje obaveza kako bi zemlja uspjela u interesu svih", kazao je.

Špirić je naglasio da političke elite moraju donositi odluke koje će obezbijediti evoluciju sistema, a ne čekati revolucionarne promjene koje bi u BiH trebalo da stignu izvan nje.

"Nadam se da će i poruke i vaše poduke sa vašeg današnjeg zasjedanja ići u tom pravcu. Na kraju, želim da zahvalim visokom predstavniku Miroslavu Lajčaku na njegovim naporima i trudu koji ulaže za dobrobit BiH iako bih volio da je njegov izvještaj bio ne toliko selektivan i sa nešto više optimizma", zaključio je Špirić svoj govor pred Vijećem sigurnosti UN-a.