Objekt će građanima predati premijer Federacije BiH Nermin Nikšić.
Član Savjeta Kuće međunarodnog razgovora i pomirenja te jedan od organizatora manifestacije Nermin Dizdar istaknuo je za Agenciju Fena da je Sahat-kula jedan od najreprezentativnijih urbanih sadržaja Stoca. Srušena je prije više od 80 godina, 30-ih godina prošlog stoljeća, a obnovljena je u duhu pluralnosti bh. društva.
"U proces obnove Sahat-kule neposredno su bili uključeni bh. građani. Postoji lista donatora od više stotina građana iz cijele BiH koji su dobrovoljnim donacijama obnovili ovu kulu. To su građani različitih profila, nacionalnosti i vjerskih opredjeljenja, a čak su i građani iz Srbije, Hrvatske i Crne Gore podržali obnovu ovog spomenika", kazao je Dizdar.
Dizdar podsjeća da je procedura dobijanja dozvola za njenu obnovu trajala više od tri godine, naglašavajući da su takve procedure za obnovu nacionalnih spomenika teže od prikupljanja sredstava.
Nakon završene procedure, dodao je Dizdar, obnova Sahat-kule je započela prije dvije godine, uz punu podršku Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika BiH koja je u više navrata izdala pozitivno mišljenje. Taj je objekt sastavni dio odluke o proglašenju Stolačke čaršije nacionalnim spomenikom BiH.
"Žalosno je što Općina Stolac nije podržala obnovu Sahat-kule, a čak su podnijeli i tužbu protiv nadležnog Federalnog ministarstva prostornog uređenja. Nažalost, u Stocu još upravljaju strukture koje su i u proteklom periodu i ratu najviše doprinosile razaranju grada te i danas pokušavaju kočiti procese obnove Stoca", podvukao je Dizdar.
Kula je do temelja bila srušena, a njeni ostaci obrasli travom.
"To je doslovno bila hrpa smeća. Nakon čišćenja, pronađeni su temelji kule, poslije čega je u potpunosti obnovljena u skladu s izvornim izgledom. Sve je rađeno uz asistenciju stručnjaka Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika BiH, već od procesa otkopavanja temelja", naglasio je Dizdar.
Stolačka sahat-kula bila je locirana uz zgradu bivše kiraethane (čitaonice) pedesetak metara istočno od Careve (Hunkari) džamije. Sagrađena je poslije 1664. godine jer o njoj nema spomena u putopisima Evlije Čelebije. Radila je do pred Prvi svjetski rat i otkucavala vrijeme po a la turca satu. Austrougarske vlasti su skinule s nje zvono i upotrijebile ga u ratne svrhe.
"Namjera je bila da radovi budu vezani za kulturnu baštinu, slavljenje bosanske pluralnosti i bogatstva naše baštine. Očekujemo da će taj lajtmotiv biti prisutan kod većine radova", kazao je on.
Planirano je održavanje i koncerta stolačke limene muzike, što će zavisiti od vremenskih okolnosti jer je predviđeno da ovaj muzički događaj bude održan na otvorenom.
