{{error}}
Korisničko ime ili e-mail
Lozinka
ili
Facebook prijava


Unesite e-mail:


Nije mogao dobiti posao u Sarajevu: Mladi ljekar "ispekao zanat" u Busovači, sada radi na klinici u Bavarskoj

9.12.2015. u 17:34
391
96
Nije mogao dobiti posao u Sarajevu: Mladi ljekar "ispekao zanat" u Busovači, sada radi na klinici u Bavarskoj
391
Nije mogao dobiti posao u Sarajevu: Mladi ljekar "ispekao zanat" u Busovači, sada radi na klinici u Bavarskoj
Nakon završenog šestogodišnjeg Medicinskog fakulteta, mladi ljekari se nadaju da će brzo pronaći posao u struci i u svom gradu. Svjedoci smo da je to, ukoliko nemate "ludu sreću" ili dobru vezu, u Sarajevu rijetka situacija.
Sarajlija Emir Zečević završio je Medicinski fakultet u Sarajevu. Istakao je da je fakultet bio izuzetno težak, ali da bi, kada bi morao birati, opet upisao isti, s tim da bi studirao vani. Nakon završenog fakulteta, uprkos svim naporima i preporukama, nije uspio naći posao u svom gradu, već se godinu i po kasnije zapošljava u Busovači.

"Zahvaljujući preporuci prijatelja dobio sam priliku da se zaposlim u Busovači, s obzirom na to da je u Sarajevu gotovo nemoguće dobiti posao, iz nama svima poznatih razloga. Vožnja do Busovače mi nije predstavljala problem jer mi je trebalo manje od sat vremena da stignem na posao, ali opet to je 120 kilometara vožnje dnevno na našim putevima i u našoj saobraćajnoj kulturi gdje ti je svakodnevno 'glava u torbi", rekao je.

Neprocjenjivo iskustvo



Ipak, ističe da je radno iskustvo koje je stekao u tih sedam mjeseci neprocjenjivo i da je naučio više praktičnih stvari nego za godinu dana u Hitnoj pomoći u Sarajevu.

"Edukacije koje smo imali u Hitnoj pomoći u Sarajevu, a koje nam je plaćao Dom zdravlja Busovača, omogućile su mi da se zaposlim u Sarajevu, jer me je nakon toga direktorica Hitne pomoći pozvala na razgovor iako se nisam prijavio. Retrospektivno gledajući, napravio sam grešku što sam prešao jer sam medicinski gledano više nazadovao, ali želio sam raditi u svom gradu. Svima savjetujem da ne bježe od posla u maloj sredini. Više će im pomoći u profesionalnom sazrijevanju jer će vrlo brzo biti 'natjerani' da potpuno samostalno rade, a ne da 'trčkaraju' za 'velikim' ljekarima u bolnicama", istakao je Zečević.

Nakon što mu je istekao ugovor u Hitnoj pomoći nije dobio produženje i ostao je bez posla. Tada je odlučio napraviti veliki korak i otići u inozemstvo.

"Jednostavno više nisam mogao podnijeti da mi kojekakvi malograđani kroje sudbinu i da gledam ko sve dobija posao u Sarajevu, a ja koji decenijama živim tu čamim na birou. Trenutno radim u Bavarskoj na Klinici za opću abdominalnu i torakalnu hirurugiju. Dobio sam mogućnost da specijaliziram ono što sam uvijek želio, radim za adekvatnu platu i cijene me i kolege i pacijenti, što u Sarajevu nisam mogao doživjeti", rekao je.

Rad i trud se cijene



Ističe kako se posao na klinikama u Bavarskoj dosta razlikuje od onoga u BiH, te da je medicina potpuno drugačije shvaćena.

"Počevši od prijema pacijenata, pregleda, dijagnostike, tretmana i njege nakon medicinskog tretmana. Jednostavno se sa našim zdravstvenim sistemom uopće ne može i ne treba porediti", kazao je.

Iako mnogi imaju strah od promjene, Zečević kaže kako uopće nije teško raditi. Potrebno je da radite samo ono što ste učili i za što ste plaćeni, ali nema "praznog hoda", ispijanja kafa tokom radnog vremena i sl.

"Ko na to nije spreman ne treba se upustiti u ovu avanturu. Nostalgije ima, ali sama činjenica da sam nakon četiri mjeseca dobio godišnji, a ne kao kod nas kada sam čekao godinu i po jer sam tek počeo raditi, da su prekovremeni sati kompenzirani dodatnim slobodnim danima, te da mi finansijska situacija omogućava da jednom mjesečno kao gospodin sjednem na avion i dođem kući u posjetu rodbini i prijateljima, govori sve", rekao je Zečević.

Ističe kako će sada učiniti sve da napreduje jer je "za one koji žele raditi, samo nebo granica" u Bavarskoj.

"Možda vremenom pređem na neku univerzitetsku kliniku, ali o tome ne razmišljam redovno. Sad mi je prvi cilj dobiti papire za trajni boravak, pa da i ja redovno lajkam slike Baščaršije ali iz 'Dojčlanda'", našalio se Zečević.

BiH ima mali broj ljekara



Sa prim. doc. dr. Zaimom Jatićem, specijalistom porodične medicine i predsjednikom Udruženja ljekara porodične medicine, razgovarali smo o tome da li u BiH ima dovoljno ljekara, pa mladi moraju odlaziti čak van naše zemlje da bi radili. Istakao je da BiH u poređenju s evropskim zemljama ima veoma mali broj ljekara po stanovniku.

"U našoj zemlji je 1,9 ljekara na 1.000 stanovnika, dok je taj broj u Grčkoj 5,4, Austriji 4,8, Rusiji 4,3, Gruziji 4,2, Italiji 4,1, Norveškoj 3,9 i Bugarskoj 3,8. Evropski prosjek je 3,1. Druge zemlje bivše SFRJ imaju veći broj ljekara po stanovniku od nas: Hrvatska i Makedonija 2,6, Slovenija 2,5, Srbija i Crna Gora 2,0. Srećom, naša zemlja ima više ljekara nego što je to svjetski prosjek koji iznosi 1,4. Brojni ljekari napuštaju BiH. Lično znam tri ljekara sa profesorskim zvanjem i dva ljekara koji su iskusni specijalisti, a napustili su našu zemlju. Također, znam nekoliko svojih studenata posljednjih generacija koji su otišli u potragu za poslom u Austriju i Njemačku", rekao nam je Jatić.

Primarna zdravstvena zaštita krucijalna



Ističe da je broj ljekara po broju stanovnika vrlo bitan za zdravlje, ali i smanjenje stope smrti, no da su i brojni drugi faktori vrlo bitni.

"Postoji puno faktora koji utječu na parametre uspješnosti zdravstvene zaštite. Kada govorimo o ljekarima, pored broja, bitni su obrazovanje, etičnost, profesionalizam, struktura i njihova geografska raspoređenost u određenoj zemlji. Kod nas je solidna stručnost, profesionalizam i etičnost ljekara. Što se tiče strukture za svaki zdravstveni sistem je krucijalan odnos broja porodičnih ljekara naspram broja drugih specijalista, odnosno ljekara koji rade u bolnicama i klinikama. Zemlje koje imaju dobro uravnotežen ovaj odnos u smislu dovoljnog broja porodičnih ljekara, imaju ne samo bolju primarnu zdravstvenu zaštitu, nego i efikasniji zdravstveni sistem koji je ujedno i ekonomičniji. Ovaj odnos nije precizno definiran, ali se smatra da najmanji procenat ljekara primarne zdravstvene zaštite u odnosu na druge specijaliste treba iznositi 50:50", kazao je Jatić.

Na kraju ističe kako je potrebno da se poveća broj ljekara, posebno primarne zdravstvene zaštite, a na prvom mjestu pedijatara i porodičnih ljekara, no da su našoj zemlji prije svega potrebni mir, stabilna politička situacija, privredni razvoj, te dobro organiziran zdravstveni sistem usmjeren ka prevenciji i edukaciji stanovnika koji trebaju imati zdrave stilove života. Samo na taj način sačuvat ćemo zdravlje ljudi u BiH, te zadržati mlade ljekare koji će se obučavati i raditi u našoj zemlji.

Email adresa: (nije obavezno)

Tekst ispravke: