Ni 20 godina od zločina u Zaklopači niko nije odgovarao
Familija Hodžić ostala je bez 27 svojih članova.
Najmlađa žrtva imala je četiri, a najstarija 67 godina. Samo su rijetki preživjeli zločin u Zaklopači.
Jedan od njih je, tada devetogodišnji, Adel Šabanović.
U ispovijesti za agenciju Anadolija, Šabanović se prisjetio kako su tog kobnog 16. maja 1992., srpske snage prišle Zaklopači i zahtijevale od bošnjačkog stanovništva da preda oružje. Kako je u selu bilo samo nekoliko lovačkih pušaka, srpski vojnici su upali, pobili i poklali sve što su zatekli.
"Iz svojih kuća gledali smo prolazak tenkova, pa i kamiona punih vojnika i municije. Komšije Srbi su nas uvjeravali da se neće ništa desiti. Ali 16. maja, u vrijeme ikindije-namaza, ušla je kolona auta s vojnicima koji su bili dobro naoružani. Ušli su u selo i ubijali koga su stigli, starce, žene i djecu. To ubijanje se desilo bez ikakvog razloga, nismo nikome smetali", ispričao je Šabanović dodajući da su "ubijali redom svakog koga su stigli, u kući, pred kućom, na njivi". Šezdeset i dva mrtva tijela, nakon tri dana, srpske snage su mašinama premjestile u masovnu grobnicu.
On je kazao da ga je nana spasila sigurne smrti u Zaklopači, jer ga je u posljednji čas odvela u šumu. Nekoliko žena i djece, koji su se uspjeli sakriti, ostali su živi. Nakon odlaska srpskih snaga iz sela, Adel se sa nanom danima krio po pećinama oko Srebrenice.
Bježeći od srpske vojske stigli su u Srebrenicu, tada jedinu zonu u kojoj su Bošnjaci bili slobodni.
U Srebrenici je 1993. svjedočio masakrima civila, a posebno mu je u sjećanju ostalo zločin na školskom igralištu, kada je granata ispaljena sa srpskih položaja, ubila više od 70 civila.
Pad Srebrenice, 11. jula 1995., za Adela je bio nastavak užasnih patnji. "Četnici su me slali da im donosim vodu, a potom su njom prali noževe za klanje Bošnjaka. Sjećam se da cerada, trava i zid - sve je bilo krvavo", kazao je on.
S 12 godina svjedočio je silovanju Bošnjakinja. "Noć nakon što smo prešli u slobodnu teritoriji, vidio sam veliki broj djevojaka i žena koje su u obližnjoj šumi izvršile samoubistvo", kazao je danas 29-godišnji Adel Šabanović novinaru Anadolije.
Teško mu pada što je Zaklopača pusta, što su njive zarasle, kuće spaljene i što se još nije sigurno vratiti u svoj nekadašnji dom. Nije mu jasno zašto je nekoliko puta paljena zastava na šehidskom mezarju u Zaklopači.
"Osjećam se tužno i žalosno. Tu sam živio sa svojom familijom. Imao sam kuću i nekog uz sebe. Danas nemam nikoga. Samo mogu da gledam u zaraslu šumu i njive", pojadao se Šabanović.
Masovno ubistvo civila u Zaklopači do danas je neriješen zločin.
Prije 20 godina srpske snage su, osim u Zaklopači, izvršile masovne zločine nad civilima i popalile kuće u stotinama sela istočne Bosne.
Zaklopača se spominje u haškim optužnicama protiv ratnih lidera bosanskih Srba, Radovana Karadžića i Ratka Mladića.
Tužiteljstvo BiH pozvalo je sve preživjele, ali i lokalne Srbe koji nešto znaju, da daju iskaze o ovom zločinu.
Najveće greške koje ljudi čine tokom seksa: Zbog njih ne postižete zadovoljstvo
Bingo City Centar se otvara sutra na Ilidži: Evo šta nudi novi tržni centar u Sarajevu
