{{error}}
Korisničko ime ili e-mail
Lozinka
ili
Facebook prijava


Unesite e-mail:


New York Times: Najveći antivladini protesti u BiH

F
11.2.2014. u 12:26
0
19
New York Times: Najveći antivladini protesti u BiH
0
New York Times: Najveći antivladini protesti u BiH
Foto: Klix.ba
Bosanski najveći antivladini protesti u gotovo dvije decenije u ponedjeljak su blokirali centar Sarajeva i zahvatili su još pet ostalih gradova, dok su demonstranti usmjerili svoj bijes prema političarima koje smatraju samoživim i korumpiranim, piše u utorak New York Times.
Bosna i Hercegovina stenje pod najkompliciranijim političkim sistemom u Evropi, stvorenim Dejtonskim mirovnim sporazumom uz američko posredovanje koji je zaustavio masovno krvoproliće u zemlji u 1990-im godinama. Otada se centralna vlada pokazala nesposobnom da ostvari javni napredak ili bilo šta više od održvanja slabašnog mira, pišu novine.

Bijesna omladina i nedavno otpušteni radnici pobunili su se prošle sedmice u Tuzli, bivšem industrijskom središtu u sjevernoj Bosni, izazivajuući demonstracije širom etnički izmiješanih dijelova Federacije BiH. Daleko manji nemiri zabilježeni su u Repubici Srpskoj, koja generalno gledajući ima manju slobodu izražavanja, podsjeća NYT.

Oko 1.000 demonstranata preplavilo je centar Sarajeva u ponedjeljak, uzvikujući parole protiv "kriminalaca" u vladi i tražeći od vlasti da "odmah podnesu postavku".

Marš je privukao brojne starosne grupe, uz nekoliko radnika, mnogo više studenata koji pripadaju srednjoj klasi i nezaposlenih ljudi s univerzitetskom diplomom. Demonstracije su protekle bez ikakvih sukoba, dok je policija za suzbijanje nemira čuvala vladine zgrade.

Nekoliko mladih demonstranata tvrde da u se okupili zbog, kako je Sajida Tulić, 27-godišnja glumica, rekla: "Ovo nije život. Želimo da nam se vrati naše dostojanstvo".

Druga demonstrantkinja, Lejla Kusturica, rekla je: "Mislim da je najveći strah kod političara od jedinstvenog naroda". Kusturica (29), koja se kasnije obratila masi putem megafona, izjavila je da je ne plaše političari koji osuđuju demonstrante kao huligane "jer mi nemamo druge šanse".

Policijsko nasilje nad demonstrantima u Tuzli prošle sedmice izazvalo je u petak proteste u Sarajevu, gdje je omladina s maskama na glavama upala u dvije velike vladine zgrade, izazivajući požar i razbijajući stakla.

"Najbolja stvar je što se ovo ne dešava samo u Sarajevu", izjavio je Jasmin Telalić (21), student mašinstva u bosanskoj prijestonici. Lokalni mediji javili su o nemirima u Mostaru, većinski hrvatskom gradu na jugu zemlje, kao i u Tuzli i drugim gradovima.

Državni mediji i zvaničnici govorili su u posljednjim danima da su demonstranti organizirani huligani, ili su bili pomiješani s trgovcima droge, ali je sarajevski protest u ponedjeljak imao duh improvizacije. Neki učesnici nosili su krhke transparente kućne izrade na kojima su protestirali protiv zatvaranja tvornica ili određnih političara; oni su pozivali na novu ekspertsku vladu, mladih i prije svega nekorumpiranih ljudi.

Bosanski politički sistem omogućuje brojnim političkim strankama da dođu do državnog finansiranja i širenja birokratije - osim dva entiteta, postoji tročlano predsjedništvo, deset kantonalnih administracija i brojne općinske vlade - učinio je vladu daleko najvećim poslodavcem u zemlji, piše NYT.

Dejtonski mirovni sporazum koji su postigli čelnici zaraćenih Srba, Hrvata i Bošnjaka, okončao je rat iz perioda 1992.-1995. godine stvaranjem decentralizirane države koja omogućuje svima udio u vlasti i ne dopušta dominaciju nijednog naroda. Glavni američki pregovarač Richard C. Holbroooke, koji je prminuo u 2010., bio je slavljen u svijetu zbog svojih diplomatskih vještina u okončanju krvoprolića. Bosanci su, međutim, dodali složenu strukturu prvobitnom dizajnu sporazuma koja je etablirala političku elitu često ometajući ekonomski razvoj.

Ukupna stopa nezaposlenosti procjenjuje se na između 27 i 40 posto, i tvrdi se da je čak 70 posto mladih bez posla.

Tajni dogovori između biznisa i onih koji imaju političku vlast bili su način života još od vremena komunističke Jugoslavije u danima vladavine Josipa Broza Tita, koji je, ipak, slavljen jer je zauzdavao međunacionalnu netrpeljivost koju su nacionalistički političari koristili u 1990-im godinama nakon njegove smrti u 1980. Ratovi koji su rezultirali takvom politikom odnijeli su više od 100.000 života i prinudili su milione ljudi da napuste svoje domove, podsjeća NYT.

Društvene mreže - prije svih Facebook i Twitter - nedavno su iskoristile dugo tinjajuće nezadovoljstvo državnom korupcijom, vodeći do demonstracija na kojima je jaz između demonstranata i političkih elita bio vidljiv, i u određenoj mjeri je podsjećao na nedavne daleko veće antivladine proteste u Ukrajini.

BiH je primila milijarde dolara pomoći, a strani zvaničnici i snage poslani su da bi pomogli opustošenoj zemlji da se vrati u svakodnevni život. U poređenju sa situacijom otprije 18 godina, ostvareni su pomaci. Oni su, međutim, daleko manji od onih kojima su se nadali zapadni donatori i čelnici.

Sadašnji nemiri su "poziv na buđenje", izjavio je britanski ministar vanjskih poslova William Hague.

Nekoliko starijih demonstranata u Sarajevu izjavili su u ponedjeljak da su marširali uime svoje djece ili unuka.

"Samo želim podržati mlade ljude u našoj zemlji", izjavila je Belma Ridžal (44), koja provodi vrijeme između Sarajeva i Amsterdama. Dok njena djeca grade vlastitu budućnost van Bosne, kazala je, djeca ostalih trebala bi imati iste šanse u svojoj zemlji.

"To je veoma jednostavno. Ovo je njihovo vrijeme", kazala je Ridžal, prenosi New York Times.

Email adresa: (nije obavezno)

Tekst ispravke: