Dodatna podrška
106

Nastavljaju se diplomatske aktivnosti povodom rezolucije o Srebrenici, u Rijadu obavljen niz sastanaka

V. K.
Ambasador BiH pri Ujedinjenim nacijama Zlatko Lagumdžija nastavio je diplomatske aktivnosti koje se odnose na rezoluciju o genocidu u Srebrenici koja će se naći na dnevnom redu Generalne skupštine UN-a 23. maja.

Ovaj put, Lagumdžija je boravio u Rijadu gdje je prisustvovao skupu visokog nivoa koji je organizovan u glavnom gradu Saudijske Arabije.

"O konkretnoj podršci rezoluciji UN-a o genocidu u Srebrenici danas u Rijadu sa princom Turkijem, Waleedo Elkhereijem, španskim diplomatom Miguelom Angel Moratinosom i Amre Musom. Sutra nazad u New York. Još četiri dana posla", naveo je Lagumdžija.

Nešto ranije, Lagumdžija je rekao kako će misija BiH pri UN-u i u narednim danima nastaviti diplomatske aktivnosti vezane za rezoluciju o genocidu u Srebrenici.

"Narednih pet dana radit ćemo na tome da budemo najbolja verzija sebe. Nikada neće odustati od borbe za 'Nikada više'. Pamtimo Srebrenicu", poručio je u subotu Lagumdžija.

U završni prijedlog rezolucije o Srebrenici ranije su uvrštena i dva amandmana Crne Gore koja su prilagođena duhu rezolucije.

Konačnim tekstom rezolucije, u načelu je prihvaćen prvi amandman Crne Gore, ali je dorađen.

Nakon dorade amandmana, jasno je naglašeno da je riječ o individualnoj krivičnoj odgovornosti za genocid u Srebrenici. Ta odgovornost je vezana za međunarodno pravo. Ono što je vjerovatno najvažnije u ovom dijelu, a što ne ide u prilog onim strujama koje su bile protiv ove rezolucije, jeste to da se uopće ne spominje politička, finansijska ili druge vrste odgovornosti, kako su to do sada tvrdili protivnici rezolucije, prvenstveno zvaničnici iz RS-a, Srbije, ali i pojedinih evropskih zemalja.

Drugi crnogorski amandman u potpunosti je redefinisan.

Naime, prvobitnom verzijom ovog amandmana se pozivalo na "koegzistenciju u oba entiteta Bosne i Hercegovine". Time se pokušao nametnuti narativ da je Dejtonski sporazum nepromjenjiva kategorija.

Takav dio amandmana nije prihvaćen te je on zamijenjen onim dijelom u kojem se "poziva na jedinstvo u različitosti u Bosni i Hercegovini" što je svakako princip na kojem se temelji i sama Evropska unija.

Kada je riječ o zemljama islamskog svijeta, Organizacija islamskih zemalja koja okuplja 57 država 5. maja u Gambiji usvojila je deklaraciju kojom se daje podrška usvajanje rezolucije o genocidu u Srebrenici.

"Konferencija je ponovila dugogodišnju podršku OIC-a jedinstvu, teritorijalnom integritetu i suverenitetu Bosne i Hercegovine, unutar njenih međunarodno priznatih granica, kao potpuno funkcionalne i samoodržive države sposobne da izvršava svoje ovlasti i ispunjava svoje međunarodne obaveze, kao i njenoj multietničkoj, multikulturalnoj i multireligijskoj strukturi", stoji u nacrtu deklaracije.