BiH
34

Nakon "riješenih" problema u BiH, Radmanović brine o klimatskim promjenama

FENA
Nebojša Radmanović
Nebojša Radmanović
Član Predsjedništva Bosne i Hercegovine Nebojša Radmanović učestvovao je danas u New Yorku na Samitu o klimi uoči 69. zasjedanja Generalne skupštine Organizacije ujedinjenih nacija, saopćeno je iz Predsjedništva.

Večeras će prisustvovati svečanom prijemu koji organizuje predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Barack Obama za šefove država ili vlada zemalja učesnica 69. zasjedanja Generalne skupštine Ujedinjenih nacija.

Radmanović se danas obratio učesnicima Samita o klimi riječima da u svjetskoj zajednici, osim napora na zaustavljanju brojnih ratnih sukoba i posljedica globalne ekonomske krize te borbe protiv siromaštva, trenutno nema značajnije teme od negativnih posljedica klimatskih promjena.

"Bosna i Hercegovina pozdravlja odluku Generalnog sekretara UN-a da organizuje Samit o klimi, na kojem politički lideri, poslovni sektor i civilno društvo treba zajednički da razmotre i definišu opšte politike za razvoj, koji bi uključivao otpornost na klimatske promjene, ali i pokrenuo svjetsku zajednicu na odlučujuću akciju za uspješno zaključenje započetih pregovora u cilju donošenja globalnog međunarodnog pravno-obavezujućeg sporazuma o klimi u 2015. godini. Ugroženost naših društava, država i ekonomija od prirodnih i drugih katastrofa, realna je opasnost koja za posljedicu ima konkretne materijalne i ljudske štete i gubitke", rekao je Radmanović.

U posljednjih nekoliko decenija, podsjetio je, svjetska javnost je postala svjesna prirodnih katastrofa i njihovog uticaja na ljude, materijalna dobra i životnu sredinu, te je pokrenut cijeli niz inicijativa kako bi se ranjivost ljudskih zajednica na efekte prirodnih nesreća svela na najmanju moguću mjeru, odnosno da bi se otpornost podigla na viši nivo.

"Tri četvrtine svih prirodnih nesreća danas su vezane za vrijeme, klimu, vodu i njihove ekstreme. Regija jugoistočne Evrope, iz koje dolazimo, ne razlikuje se od drugih regija svijeta koje su podložne katastrofama. Generalno govoreći, katastrofe u regiji jugoistočne Evrope prelaze nacionalne granice i prevazilaze kapacitete svake pojedinačne države da se bori s posljedicama i efektima tih katastrofa. Stoga je i u ovoj regiji došlo do značajnih pomaka u smislu intenzivnije međusobne saradnje država u cilju izgradnje otpornijih zajednica na ove izazove", riječi su Nebojše Radmanovića.

Član Predsjedništva BiH je dalje govorio o najnovijim analizama o klimi u BiH, koje ukazuju da su posljednjih deset godina bile ekstremnije i s velikim odstupanjima u odnosu na prethodni višegodišnji period - s poplavama, sušama, intenzivnim dnevnim padavinama, pojavama jakog i olujnog vjetra s gradom, klizištima.

"Od 14. do 19. maja i u avgustu ove godine, BiH je pogodila ogromna količina padavina, što je najveća zabilježena količina u posljednjih 120 godina. Ove padavine su izazvale katastrofalne poplave koje su prouzrokovale velika materijalna razaranja, ekonomske štete na privrednim i privatnim objektima i ljudske žrtve. Procjenjuje se da su ove poplave zahvatile 30 posto teritorije zemlje i pogodile više od milion stanovnika. Ukupno 81 administrativna jedinica u BiH pretrpjela je direktnu štetu od ovih poplava. Oko 90.000 osoba je privremeno raseljeno iz svojih domova a više od 40.000 privremeno smješteno u javne ustanove ili kod rodbine i prijatelja. Ukupne finansijske i ekonomske štete ovih poplava u BiH iznose do sada dvije milijarde eura. Procjenjuje se da su poplave u BiH uzrokovale štete i gubitke jednake skoro 15 posto BDP-a BiH, zbog čega je neophodna pomoć šire međunarodne zajednice u saniranju ovih šteta i gubitaka", rekao je Nebojša Radmanović učesnicima Samita o klimi.

Smanjenje uticaja klimatskih promjena na životnu sredinu, društvo i ekonomski razvoj mora se po Radmanovićevim riječima, rješavati ne samo na nacionalnom već i regionalnom i međunarodnom nivou.

BiH implementira Strategiju prilagođvanja na klimatske promjene kako bi se smanjili rizici i osjetljivost društva i ekonomije na priorodne katastrofe, podsjetio je.

BiH je u saradnji s UNDP dosad donijela dva nacionalna izvještaja o klimatskim promjenama. Prema pokazateljima, veoma je ranjiva na klimatske promjene i ubuduće će biti izložena prijetnjama od njih.

Izvještaji upozoravaju i zahtijevaju hitnu akciju na terenu u pogledu preduzimanja mjera i aktivnosti na očuvanju dobre klime, kao i povećanje otpornosti na njene sve negativnije posljedice, rekao je Radmanović.

Pošto je potvrđeno da se održiv razvoj može postići jedino u harmoniji s prirodom, klimatske promjene su jedno od ključnih područja održivog razvoja, mogu biti velika razvojna šansa, ali i opasan rizik za cijelo čovječanstvo, zaključio je.

Bosna i Hercegovina, u tekućim međunarodnim rasparavama i inicijativama podržava poštovanje svih dosadašnjih sporazuma za smanjenje emisije štetnih gasova i zračenja, prije svega ugljendioksida, kao i ograničenje porasta globalne temperature na manje od dva stepena celzijusa.

Zainteresirana je da se pridruži zemljama što podržavaju Kopenhagenski sporazum, kao novi iskorak, nakon Kjoto sporazuma.

Male zemlje poput BiH mogu dati doprinos održanju dobre klime povećanjem obnovljivih izvora energije, manjim uništavanjem šuma, razvijanjem sigurne poljoprivredne proizvodnje, smanjenjem kratkotrajnih klimatskih zagađivača i mjerama za sprječavanje klimatskih promjena u gradovima.

"Poučeni vlastitim iskustvom katastrofalnih poplava i prirodnih katastrofa koje su ove godine pogodile BiH, mi u BiH smatramo da smanjenje rizika od prirodnih katastrofa i borba protiv klimatskih promjena moraju biti dio razvojne agende poslije 2015. godine.

Pritom moramo biti svjesni da globalna odgovornost za konačan uspjeh prvenstveno stoji na velikim i razvijenim zemljama, ali i poštovanju zajedničkog dogovora od svih učesnika svjetske zajednice", njegove su riječi.

Zajednički dugoročni cilj mora biti izgradnja društava koja bi bila otporna na iznenadne klimatske promjene i elementarne nepogode, koja bi pružila potrebnu pomoć osjetljivim kategorijama društva i lokalnim zajednicama da se lakše bore s povećanim pojavama, poplava, porastom nivoa mora, zemljotresima, klizištima i drugim negativnim posljedicama izazvanim klimatskim promjenama.

Nije dovoljno, zaključio je Radmanović, raditi samo na prevenciji, zaštiti i odbrani društva od negativnih posljedica klimatskih promjena već treba više napora uložiti u akciju na obuzdavalju ljudskih i društvenih aktivnosti koje dugoročno izazivaju ekstremne klimatske promjene i ekološku ravnotežu u prirodi.