{{error}}
Korisničko ime ili e-mail
Lozinka
ili
Facebook prijava


Unesite e-mail:


FOTO
/
Ljekovite vode Banje Guber nada su brojnim bolesnicima

S
24.11.2010. u 16:50
10
16
Ljekovite vode Banje Guber nada su brojnim bolesnicima
10
Guber voda iz Srebrenice još od davnina poznata je kao ljekovita. Prije 120 godina flaširala se i izvozila u Evropu. Priznata je kao lijek za anemiju. Preporučavali su je, kako ljekari u BiH, tako i brojni medicinski stručnjaci u Evropi... Međutim, voda već godinama otječe u kanalizaciju. Ipak, nakon privatizacije Banje Guber, prije nekoliko mjeseci počeli su radovi. Srebreničani se nadaju da bi to mogao biti ključ oporavka njihovog gradića.
Banja Guber nakon posljednjeg rata u BiH (Foto: M. Sekulić)
Banja Guber nakon posljednjeg rata u BiH (Foto: M. Sekulić)

Srebrenički mineralni izvori bili su poznati još prije dva milenijuma, a o tome svjedoče i napisi iz 220. godine, na ostacima velikog Rimskog kupatila na Gradini (Sase). Austrougarski okupatori su još od 1887. godine flaširali mineralnu vodu Crnog Gubera i prodavali je širom Evrope.

Nakon detaljne analize vode 1894. godine, Crni Guber je proglašen za jedno od najboljih željezno-arsenskih prirodnih vrela našeg kontinenta. Flaširana Guber-voda bila je poznata i cijenjena širom Evrope, a čak je smatrana boljom i od čuvene Leviko-vode.

Tokom 1898. izvezeno je 200.000 boca Guber-vode, a tri godine kasnije kompanija "Matoni" iz Beča izvezla je rekordnih 236.544 boda vode. Ljekovita voda prodavana je u Velikoj Britaniji, Njemačkoj, Danskoj, Holandiji, Švedskoj, ali i u Africi i Americi.

Bazen, kupatila, blatne kupke...

Nakon Drugog svjetskog rata najeminentniji stručnjaci u bivšoj Jugoslaviji analizirali su vodu Crnog Gubera i zvanično je proglasili lijekom za hipokromnu anemiju. Ubrzo je izgrađen moderni motel sa noćnim barom, te sportski i drugi sadržaji...

Većina gostiju je odsjedala u Srebrenici, koristeći usluge hotela Domavija i Argentarija, koji je imao bazen, kupatila, blatne kupke, odjeljenja za fizikalnu terapiju i inhaliranje.

Veliki broj gostiju banje koristilo je i usluge motela Lovac, ali i privatnog smještaja što je predstavljalo značajan dio prihoda većini Srebreničana. Banja je radila cijele godine, ali je najveća posjećenost bila ljeti. Devedesetih godina prošlog stoljeća, do pred sam rat, bilježila je i do 90.000 noćenja i godišnji prihod od oko tri miliona dolara.

Početak izgradnje nove, moderne Banje Guber

O nekadašnjoj Banji Guber, danas i u nekoj budućoj perspektivi u Srebrenici se stalno govori...

Akcionarsko društvo " Banja Guber" iz Srebrenice prošle je godine kupilo bivše preduzeće "Banja Guber" i prije nekoliko mjeseci počela je izgradnja novih, modernih hotelsko-banjskih kapaciteta. Namjera je da se voda Crnog Gubera ponovo flašira i izvozi na svjetsko tržište, ali i da se otvori banja, te dva moderna hotela.

Izvođenje radova na Banji Guber (Foto: M. Sekulić)
Izvođenje radova na Banji Guber (Foto: M. Sekulić)

"Banja Guber je i uvijek bila perspektiva Srebrenice. Mi, Srebrenčani, smo je oduvijek koristili, ali tu su dolazili i ljudi iz cijele Evrope kako bi koristili njena ljekovita svojstva. Ideja ponovnog pokretanja banje je jako dobra i treba je podržati", kazao je Halil Gušić povratnik u Srebrenicu i današnji odnbornik Skupštine Općine Srebrenica.

U to da Banja Guber može vratiti prijeratni sjaj Srebrenici, vjeruje i Vladislav Vlajić, Tuzlak koji je donedavno radio u jednoj nevladinoj organizaciji u Srebenici.

"Od pamtivijeka su poznata ljekovita svojstva Benje Guber i njenih voda. Od 48 njenih izvorišta 16 su naučno ispitana i postoje nedvojbeni dokazi o njihovim ljekovitim svojstvima", istakao je on.

Nekada su višednevni tretmani Guber-vodom pokazivali izvanredne rezultate i olakšavali tegobe pacijentima koji boluju od multiple skleroze. Milan Stjepanović, predsjednik regionalnog udruženja oboljelih od te bolesti, istakao je kako se nada da će banja već na proljeće početi s radom. Brojna istraživanja su pokazala da ljekovita Guber-voda zaustavlja i usporava napredovanje multiple skleroze.

Zlatna groznica velika opasnost za Guber-vodu

Ipak, mnogi Srebreničani nisu veliki optimisti. Smatraju da bi zbog nekontrolisane eksploatacije rudnika Sase veoma lako moglo doći do nestanka ljekovitih izvora. U neposrednoj blizini izvorišta postoji 12 horizonata rudnika olova i cinka, Sase, koji se eksploatiše gotovo hiljadu godina.

Prije posljednjeg rata u BiH, osim olova i cinka, iz tog rudnika se godišnje vadilo osam do deset kilograma zlata i 15 do 18 tona srebra. Tada je postavljen zaštitni pojas oko izvorišta Guber, međutim upravo u tom dijelu su najbogatije rudne žile. Danas rudnik koristi jedna ruska kompanija, čiji zvaničnici ističu da zaštitni pojas nije ugrožen. Srebreničani su skeptici.

Maketa budućeg izgleda Banje Guber
Maketa budućeg izgleda Banje Guber

"Voda Guber je od davnina poznata kao ljekovita. Nastaje oplakivanjem sulfidnih minerala iz ovih rudnih ležišta i tako poprima svoja minerološka svojstva. To je voda koja se morala zaštititi i još u ono vrijeme u tom dijelu rudnog ležišta urađeni su zaštitni stubovi, te se ni istražni radovi u tom dijelu nisu se smijeli vršiti. To je za nas rudare bilo nešto sveto. Ulazak u eksploataciju rude u ovom dijelu bio bi poguban i značio bi nestanak Guber - vode", naglasio je Hajrudin Mehmedović, prijeratni tehnički direktor rudnika Sase.

Mehmedović je čuo priče da je zaštitni pojas ugrožen i da se u tom dijelu vrši eksploatacija, ali od 1992. godine nije ulazio u rudnik, tako da on ne može potvrditi te nezvanične informacije.

Prvi gosti na proljeće 2011.

Međutim, ukoliko sve bude proteklo po planu Banja Guber bi već prve goste mogla primiti na proljeće. Na samom izvorištu već su u poodmakloj fazi gradnje objekti Punionice i Vidikovca, u kojem će biti smješteni restoran i drugi prateći sadržaji. Ti objekti bi trebali biti završeni u prvoj polovini naredne godine, a zatim će početi gradnja modernog hotelskog kompleksa.

Zdravstveno-rehabilitacioni centar Argentaria će tokom zime biti potpuno renoviran i već na proljeće spreman da primi prve goste. Obnovljena Banja Guber trebala bi zaposliti oko 200 radnika.

Srebreničani se nadaju da bi pokretanje banje i dolazak gostiju mogao značiti i početak oživljavanja njihovog rodnog grada.

Email adresa: (nije obavezno)

Tekst ispravke: