{{error}}
Korisničko ime ili e-mail
Lozinka
ili
Facebook prijava


Unesite e-mail:


Lagumdžija: BiH ne traži popust od EU nego samo odgovoran novi pristup

A
19.3.2014. u 10:23
0
71
Lagumdžija: BiH ne traži popust od EU nego samo odgovoran novi pristup
0
Lagumdžija: BiH ne traži popust od EU nego samo odgovoran novi pristup
Zlatko Lagumdžija (Foto: Anadolija)
Ministar vanjskih poslova Bosne i Hercegovine Zlatko Lagumdžija izjavio je kako je priznanje Evropske unije da je potrebno definirati novi pristup prema Bosni i Hercegovini samo po sebi veliki napredak. Lagumdžija je u razgovoru za Anadolu Agency otkrio detalje "non papera" koji je prije nekoliko dana poslao visokoj predstavnici EU za vanjske poslove i sigurnosnu politiku i potpredsjednici Evropske komisije Catherine Ashton.
Rekao da je s Ashton vodio dugi razgovor tokom njene nedavne posjete BiH i da su razgovarali i u Minhenu, na konferenciji o sigurnosti i saradnji te da je i tada nagoviješten novi pristup EU prema BiH.

Lagumdžija je podsjetio da je BiH potpisala Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju s EU prije šest godina, a uslov je bila reforma policije.

"Tada je izgledalo da, kada potpišemo Ugovor o stabilizaciji i pridruživanju, mi smo na tračnicama koje nas vrlo brzo vode aplikaciji i kandidatskom statusu i pregovorima. Nažalost, vrlo brzo nakon toga stigla je presuda Evropskog suda za ljudska prava u predmetu Sejdić-Finci i ona je praktično blokirala kompletne procese koji su trebali da budu na putu ka kandidatskom statusu i pregovorima", rekao je Lagumdžija, dodavši da su proteklih pet godina suspendovane regularne i redovne aktivnosti koje su trebale biti pred BiH na putu ka EU.

Visoka letvica



Suština novog pristupa EU je u razdvajanju političkog od tehničkog dijela pristupanja EU, objasnio je Lagumdžija. Prema njegovom mišljenju, jasno je da BiH mora preskočiti sve letvice na putu ka EU i da mora ispuniti kompletnu domaću zadaću, ispregovarati sva poglavlja i mijenjati Ustav ko zna koliko puta.

"Međutim, presuda Sejdić-Finci je, ako mogu tako reći, stavljena kao jedna visoka letvica i tada nam je rečeno, dok  ne preskočimo tu visoku letvicu, nema uopšte preskakanja ovih drugih. I šta se ustvari desilo, desilo se da naš evropski administrativni kapacitet uopšte nije ojačavan kroz tehničke pregovore o uvođenju evropskih standarda. Tada smo konstatovali da bi jako dobro bilo da se pokušaju odvojiti ta dva procesa", rekao je Lagumdžija za AA.

Prvi čovjek bh. diplomatije napomenuo je kako s jedne strane stoji provođenje presude Sejdić-Finci i ukupne ustavne reforme koje treba definirati do kraja godine i početi s ozbiljnom stukturalnom reformom. S druge strane, kako je kazao, nalazi se masa tehničkih stvari koje se mogu uraditi ako BiH dobije specijalni status.

"Ne specijalni status u smislu da imamo specijalne uslove, da nam se obore uslovi, nego specijalni status da budemo specijalni slučaj, jer BiH jeste specijalni slučaj i to ne bi bio prvi put u historiji EU da su postojali specijalni slučajevi. BiH je najspecijalniji slučaj u čitavoj Evropi i potencijalno Evropskoj uniji. To bi značilo da Ugovor o stabilizaciji i pridruživanju što prije stupi na snagu u tehničkom dijelu i da nakon toga dobijemo odobrenje za prijavu kako bismo mogli dobiti status kandidata, i da nakon te aplikacije otvorimo početak pregovora u nekoliko ključnih tačaka", rekao je Lagumdžija.

Podsjetio je da je i tokom pregovora o rješenjima za provođenje presude Sejdić-Finci, koji su u vrijeme protesta u Sarajevu završili neslavno, evropskom komesaru za proširenje Štefanu Fuleu rekao kako treba riješiti poglavlja 23. i 24. koja govore o borbi protiv organiziranog kriminala i vladavini prava bez čekanja na rješenje presude Sejdić-Finci.

"Novi pristup treba da ide ka pronalaženju brzih rješenja koja su sada potrebna", rekao je Lagumdžija, koji je Ashton poslao "non paper" kako bi odgovorio na važna pitanja u vezi s novim pristupom.

Potrebu za novim pristupom Lagumdžija obrazlaže činjenicom da je potrebno zaustaviti negativni trend koji je prisutan u BiH, u krajnjem slučaju, i zbog toga što je stagnacija na EU putu jako skupa, mnogo skuplja nego što izgleda, a može odvesti u nepredvidive i nekontrolisane procese u BiH.

Lagumdžija smatra kako pristup EU treba biti kreativniji te da je potrebno otvoriti proces uzajamnog povjerenja, koji je u BiH drastično narušen, kako sa predstavnicima međunarodne zajednice tako i među političarima.

"I na kraju, šta podrazumijeva taj novi pristup. To je vođenje političkog dijaloga jednim pravcem, a da se tehnički pregovori vode drugim pravcem. Za tako nešto je potrebno verificirati Ugovor o stabilizaciji i pridruživanju, dati neku vrstu kandidatskog statusa i početi pregovore na prioritetnim aktivnostima", rekao je Lagumdžija, dodavši kako su i ministri vanjskih poslova pojedinih zemalja, poput Hrvatske i Slovenije, poslali svoja rješenja, koja su, kako je rekao, komplementarna s njegovim prijedlozima.

"Mene ohrabruje što je za april dogovoreno da se pripremi set zaključaka koji se tiču novog pristupa BiH i u tom svjetlu bih apelovao na sve segmente u ovom društvu da se dođe do novog pristupa, a ne da nam objašnjavaju kako je to teško, kako je to nemoguće, kako Evropa prema nama neće imati popust. Mi ne tražimo popust, mi samo tražimo da se BiH pristupi na odgovoran način i da se ubrza evropski put. Očekujem od svih aktera u BiH, od EU i međunarodne zajednice da daju doprinos, da mi za mjesec od danas, nekako s proljeća, dobijemo novi pristup koji će značiti svježinu na evropskom putu", rekao je Lagumdžija.

BiH ne može postati Ukrajina 



Osvrnuvši se na aktuelnu situaciju u Ukrajini i referendum na Krimu, ministar vanjskih poslova BiH je kazao kako EU "ne pada na pamet da dopusti da BiH postane Ukrajina".

"EU je jedinstvena da je BiH na nezaustavljivom putu da se kao jedna zemlja integriše u Evropsku uniju. Danas niko ko u BiH ima ambicije da dijeli zemlju nema nikakvog ozbiljnog partnera u međunarodnoj zajednici", rekao je Lagumdžija i dodao kako je poređenje Krima i Republike Srpske nemoguća misija iz više razloga.

Naglasio je da je politička situacija u BiH potpuno drugačija, kao i da je Rusiji Krim daleko važniji od bilo kojeg dijela svijeta koji je od Rusije tako daleko kao BiH.

"Pravno je to također potpuno drugačija situacija. BiH je država, ima svoj ustav i taj je ustav sastavni dio mirovnog sporazuma i vi danas imate visokog predstavnika koji može da djeluje u slučaju bilo kakvog nasilnog pokušaja, međunarodna zajednica ima pravo da vojno intervenira. Naš ustav ne poznaje referendum", rekao je Lagumdžija.

Vučić je pobijedio u bici za budućnost, a ne za prošlost



Govoreći o rezultatima izbora u Srbiji i apsolutnoj pobjedi Srpske napredne stranke i njenog lidera Aleksandra Vučića, koja je izazvala brojne reakcije u regionu, Zlatko Lagumdžija je zaključio kako je pobjeda Vučića veća od one Slobodana Miloševića iz 1990. godine. Smatra da Milošević nije pobijedio u demokratskoj atmosferi i uslovima, za razliku od Vučića.

"Vučić pokušava da okupi  i mnoge druge ljude koji su izgubili izbore, a nema nikakve potrebe za tim, što govori o političkoj zrelosti te politike", kaže Lagumdžija.

On vjeruje da je posebno važno za BiH da Aleksandar Vučić predstavlja Srbiju kao zemlju među čijim su prioritetima jedinstvo, cjelovitost i demokratska budućnost BiH kao zemlje integrirane u šire regionalne i evropske prostore.

"Vučićev spoljnopolitički prioritet je Evropska unija i regionalna saradnja. Ova čekaonica za EU predstavlja šansu za ekonomiju Srbije i to isto predstavlja šansu za ekonomiju BiH. S druge strane, BiH ima interes za EU budućnost na isti način kao i Srbija. Treća bitna činjenica je Vučićeva izjava da ima namjeru da se bavi budućnošću, i mislim da je to ohrabrujuće. U Srbiji se godinama pobjeđivalo u bici za prošlost i prepravljanje prošlosti, a on je pobijedio u bici za budućnost. On je pobijedio zbog posla i pravde, a ne zbog prošlosti. I to je veliko ohrabrenje", rekao je Lagumdžija.

Nastavak trilateralne saradnje BiH, Srbija i Turska



Šef bh. diplomatije smatra da bi Vučićeva pobjeda na prijevremenim izborima u Srbiji trebala intenzivirati i nastavak trilateralne saradnje između Srbije, BiH i Turske.

"Prije trilaterarnih sastanaka, mislim da će se intenzivirati naša bilateralna saradnja sa Srbijom. Pred nama je vrlo brzo prva zajednička sjednica Vlade Srbije i Vijeća ministara BiH, koja je odgođena zbog izbora u Srbiji", kazao je Lagumdžija, naglasivši da će ponovo reaktivirati mehanizam trilaterale.

Smatra da su ljudi, koji su o tome odlučivali u Srbiji, još više osnažili.

"BiH, Srbija i Turska treba da nastave seriju sastanaka na ministarskom i najvišem nivou u okviru trilaterale. Ministri Ahmet Davutoglu, Ivan Mrkić i ja smo pripremili agendu za taj sastanak, gdje smo pravili neku vrstu inventure u domenu obrazovne, kulturne i ekonomske saradnje i, prije svega, ekonomske saradnje u okviru ove tri zemlje i saradnje ove tri zemlje prema četvrtim tržištima gdje treba zajedno da nastupamo. Kada je u pitanju regionalna saradnja, mislim da će nova vlada Srbije predstavljati dio rješenja, a ne dio problema", rekao je Lagumdžija u razgovoru za AA.

Email adresa: (nije obavezno)

Tekst ispravke: