{{error}}
Korisničko ime ili e-mail
Lozinka
ili
Facebook prijava


Unesite e-mail:


Kriza identiteta među Bosancima u Americi, ne znaju kome pripadaju

A
12.4.2013. u 09:09
1
55
Kriza identiteta među Bosancima u Americi, ne znaju kome pripadaju
1
Kriza identiteta među Bosancima u Americi, ne znaju kome pripadaju
Poznati američki ''St. Louis Public Radio'' u autorskom tekstu Alexa Heuera, Mary Edwards i Dona Marsha donosi priču o krizi identiteta kroz koju prolaze članovi zajednice Bosanaca koji žive u američkom gradu St. Louisu, izvještava novinar agencije Anadolija.
Trojicu američkih novinara zanimalo je kako se 60.000 Bosanaca, koliko njih trenutno živi samo u St. Louisu osjećaju u pogledu nacionalnog identiteta i nacionalne pripadnosti.

Na samom početku teksta, autori podsjećaju da u St. Louisu živi više Bosanaca po glavi stanovnika nego bilo gdje drugo u svijetu, osim u Bosni i Hercegovini. U taj grad su se, uglavnom, naselili tokom 1990-ih nakon pada bivše Jugoslavije i agresije, odnosno genocida koji su uslijedili.

“Ove godine nastupa 20. godišnjica od kako su Bosanci i Hercegovci došli u St. Louis, ali kritično pitanje u vezi sa bosanskom kulturom i nacionalnim identitetima još uvijek je neriješeno”, navodi se u tekstu.

Američki novinari su razgovarali sa tri žene porijeklom iz BiH kako bi shvatili pitanje bosanskog identiteta i njihov osjećaj pripadnosti prema Americi i st. Louisu, odnosno matičnoj BiH.

Sve tri su uključene u organizaciju simpozija na temu “Biti Bosanac: Identiteti poslije rata”, koji će se ovog vikenda održati na Univerizetu Fontbonne.

Ena Selimović je dijete bosanskih roditelja, ali je rođena u Beogradu, te je zajedno sa roditeljima 1997. godine došla u St. Louis.

“Uvijek mi je teško kada me neko pita odakle sam. Nikada ne kažem da sam prava Amerikanka. Ja sam ustvari polovična Amerikanka”, kazala je Selimović američkim novinarima.

Međutim, druge dvije žene, Amila Buturović i Zenija Halilović, imaju drugačija iskustva i poglede o pitanju identiteta.

Buturović je BiH napustila 1986. godine i trenutno radi kao profesorica religijskih studija na Univerzitetu York u Torontu.

“Sve se iznenada promijenilo i postala sam izbjeglica. Imala sam pasoš zemlje koja više nije postojala. I ljudi oko mene su me posmatrali u nekom drugačijem svjetlu. Osjećala sam se kao da sam bila u prostoru u kojem nisam mogla ništa da shvatim. Prolazila sam kroz tranziciju ne shvatajući da možda nešto i mogu učiniti, ali mislim da nisam mogla mnogo učiniti po pitanju svega toga”, ispričala je američkim novinarima Buturović, prenosi novinar agencije Anadolija.

Zenija Halilović je, pak, u razgovoru sa američkim novinarima kazala da sebe vidi kao Amerikanku, napominjući da je to mnogo jače počela da osjeća nakon rođenja njenog sada već petogodišnjeg sina.

Njena porodica je u St. Louis došla 1997. godine. Zenija je tada imala oko 16 godina.

Međutim, u toku podužeg ragovora, ipak, je istakla da se još uvijek osjeća “Bosankom”.

“Tamo sam provela veliki dio svoga života. Nekako nikada nisam uspjela da izađem iz toga, da se odvojim od tog bosanskog identiteta”, potvrdila je Halilović u razgovoru sa američkim novinarima.

Email adresa: (nije obavezno)

Tekst ispravke: