Sve je odbijeno
158

Košarac tražio da Vijeće ministara odbaci presudu Kovačević i da se BiH priključi BRICS-u

F. H.
Foto: I. L./Klix.ba
Foto: I. L./Klix.ba
Ministar vanjske trgovine i ekonomskih poslova BiH Staša Košarac kazao je da je odluka Evropskog suda za ljudska prava nakaradna i da je predložio da Vijeće ministara definiše zaključak o odbijanju presude, te da zatraži članstvo u BRICS-u.

"Cijenim da ovakvom nakaradnom odlukom Evropskog suda za ljudska prava, neutemeljnom, odlukom koja je čak bila najavljena u nekim medijima prije nego su insittucije obavještene govori da je neophodno da se institucije BiH oglase i da se o ovom raspravlja u institucijama", kazao je Košarac.

Dodao je da je tražio od Vijeća ministara da definiše zaključak o presudi Evropskog suda za ljudska prava za zaključkom kojim se odbacuju presude.

"Nismo postigli saglasnost da se ovo nađe na dnevnom redu, svaki put ćemo kandidovati ovo pitanje", najavio je Košarac.

Rekao je da postoje napori da se modelira neka vrsta građanske Bosne i Hercegovine mimo Ustava i Dejtonskog sporazuma,

"Na ovaj način kroz provođenje opcija građanske orijentacije uveo bi se unitarni izborni proces da predstavnici jednog naroda biraju predstavnike drugog naroda. Imali smo to u mandatu hrvatskog člana predsjedništva i vidjeli smo kakve je to blokade donijelo. Nećemo dozvoliti da Bošnjaci iz FBiH biraju srpskog člana Predsjedništva", poručio je Košarac.

Košarac je kazao da se radi o kampanji protiv RS-a kroz neosnovane i neutemeljene postupke prema predsjedniku RS-a, institucijama RS-a, pitanju imovine, odlukama Ustavnog suda BiH protiv RS-a koje su sačinjenje u dogovoru sa ambasadorima i izborno zakonodavstvo gdje se pokušava nametnuti ta priča.

"Ova presuda izaziva dodatno nepovjerenje, ne doprinosi dobrim odnosima i jedino što možemo kroz institucije RS-a, ustavno zaključivanje insititucija RS-a i predstavnika RS-a u institucijama BiH tretiramo ovo pitanje i tražimo rješenje", kazao je Košarac.

Košarac je reako i da evropski zvaničnici i institucije kao Evropski sud za ljudska prava donose problematične političke konotacije sa velikom neizvjesnošću kada će BiH ući u fazu pregovaranja, sa tek naznakama da bi se to moglo desiti do kraja godine.

"Cijenimo da je vrlo bitno nastaviti na aktivnostima ispunjavanja 14 prioriteta, ali sa obzirom na izjave zvaničnika da je moguće očekivati pridruživanje 2030. godine, cijenim da je vrlo bitno da pokrenemo incijativu za podnošenje zahtjeva za članstvo Bosne i Hercegovine u BRICS-u", kazao je Košarac.

Rekao je da je incijativu trebalo staviti na dnevni red sa obzirom da postoji vidljiv trend zemalja koje se učlanjuju i da bi mogli obezbjediti benefiti za BiH sa jedne strane, a ne umanjujući intenzitet aktivnosti ka članstvu BiH u Evropskoj uniji. Naglasio je da se članstvo u BRICS-u ne uslovljava drugim političkim pitanjima.

Obje incijative koje je Košarac podnio su odbijene jer nije postojala saglasnost na kolegiju.

Ranije je Košarčev stranački šef Milorad Dodik kazao da bi Bosne i Hercegovina umjesto u Evropsku uniju trebala ući u BRCIS. BRICS je akronim za savez kojeg su prvobitno činili Brazil, Rusija, Indija, Kina i Južnoafrička republika, a na posljednjem samitu pozivnica za pridruživanje je uručena Argentini, Etiopiji, Egiptu, Iranu, Ujedinjenim Arapskim Emiratima i Saudijskoj Arabiji.

Treba istači da je koncept BRICS-a u mnogome različit od koncepta Evropske unije, te ne podrazumijeva postojanje jedinstvenog tržišta.