Učesnici su istakli da je neophodna afirmacija i zaštita tog, za sada najvećeg arheološkog otkrića u BiH, kojim je potvrđeno da je na tom lokalitetu bio centar municipalne uprave za prostor srednjeg Podrinja u vrijeme rimske uprave.
Taj projekt, rečeno je, može da bude i podsticaj razvojnoj, turističkoj i drugim mogućnostima.
Kuzmanović je u govoru podsjetio da su Skelani jedno od mjesta nad kojim je rimska uprava ostavila neizbrisiv pečat, da su istraživanja vršena i ranije te da je ponovno otkriće ovog lokaliteta, svojevrsnog muzeja pod zemljom, s 80 rimskih spomenika, izazvalo pravu arheološku senzaciju i omogućilo formiranje novog muzeja u Skelanima.
On je pozvao nadležne institucije da nastave podršku arheološkim istraživanjima jer saznajući detalje iz naše prošlosti doprinosimo ne samo znanju nas i naših predaka već unapređujemo cjelokupnu historijsku i kulturnu baštinu Evrope.
Ministar prosvjete i kulture RS-a Anton Kasipović kazao je da Skelani moraju postati jedan kompletan projekt, jer se s tako izvanrednim otkrićem ne može improvizirati.
"Arheološko nalazište u Skelanima, na listi evropskih lokaliteta iz rimskog vremena, ima zapaženo mjesto i konačno će i ovi prostori imati svoju tačku na karti ogromnog Rimskog carstva koje se prostiralo na tri kontinenta. Možemo biti ponosni da na našem prostoru, u jednoj maloj općini, imamo jedan od bisera evropske kulture iz vremena od 1. do 5. vijeka nove ere“, rekao je rukovodilac arheoloških iskopavanja u Skelanima Milan Babić.
Ukazao je i na veoma značajnu činjenicu da je naša država prije nekoliko dana potpisala konvenciju o zaštiti arheoloških lokaliteta i kulturnog naslijeđa, tako da više nema ni pravnih ni formalih prepreka da se taj lokalitet štiti i izvrši njegova kategorizacija.
Očekuje i da će se u istraživanja veoma brzo uključiti i kolege iz Italije, Austrije, a interesovanje su pokazali i istraživači iz Bugarske, te republika bivše Jugoslavije.
Pored održavanja konferencije, sinoć je u zgradi Vlade RS-a otvorena i izložba fotografija arheološkog nalazišta u Skelanima kod Srebrenice i predmeta iz rimskog perioda pronađenih tokom arheoloških istraživanja na tom lokalitetu.
Na oko 40 panoa izložene su fotografije nalazišta, fragmenti pronađenog mozaika, 15 manjih kamenih predmeta, posuđe, novac i drugi pronađeni predmeti.
Tokom pet sedmica istraživanja, od 8. septembra do 11. oktobra, u Skelanima je pronađen muzej pod zemljom s 80 spomenika, mozaik od oko 30 kvadratnih metara rimskih podnih mozaika, najvjerovatnije iz druge polovine četvrtog vijeka nove ere, kao i tragovi rimske arhitekture u tri arhitektonska nivoa i građevinom s podnim grijanjem.
Prilikom traganja za bazilikom pronađen je jedinstven srednjovjekovni nadgrobni spomenik, stećak s krovom na četiri vode rađen od tvrdog zelenog kamena-škriljca.
Ovo nije prvi put da se provode arheloška istraživanja u Skelanima jer su još prije 112 godina, za vrijeme austrougarske vladavine, vršeni radovi na tom lokalitetu.
Vlada RS-a izdvojila je milion KM za izgradnju muzeja u Skelanima, u kojem će biti konzervirani pronađeni mozaici, a objekt bi trebalo da bude izgrađen tokom četiri godine.