Predsjednik te komisije Mirnes Ajanović kazao je da je uhićenje i privođenje Tuzlaka koji su na Brčanskoj Malti branili Tuzlu i Bosnu i Hercegovinu od agresije, te izdavanje više međunarodnih tjeralica, događaj bez presedana u međunarodnim odnosima.
"Pravila Rimskog puta potpisali su svojedobno Izetbegović, Milošević i Tuđman kako bi se izbjegla mogućnost proizvoljnih uhićenja i nepravednih sudskih postupaka. Ona su služila kao instrument koji je omogućavao Haškom tribunalu nadziranje kaznenih gonjenja, jer su prema Pravilima puta strane potpisnice morale svaki predmet dostaviti Haškom sudu koji bi odobravao uhićenje i podizanje optužnice", kazao je Ajanović.
Komisija za zaštitu ljudskih prava i sloboda usvojila nekoliko zaključaka kojima zahtijeva od nadležnih državnih organa (Parlamentarne skupštine BiH, Vijeća ministara BiH, Ministarstva pravde BiH i Ministarstva vanjskih poslova BiH), da učine sve da se u potpunosti osigura zaštita prava i sloboda građana BiH, prvenstveno prava na slobodu kretanja i zaštitu od neosnovanog gonjenja i nepravičnih sudskih postupaka.
U cilju stvaranja pravne sigurnosti na prostorima Balkana i šire, potrebno je sagledati mogućnost produženja važenja Pravila Rimskog puta odnosno Rimskog sporazuma iz 1996. godine ili potpisivanja drugog odgovarajućeg bilateralnog ili multilateralnog sporazuma.
Komisija za zaštitu ljudskih prava traži od nadležnih državnih organa informaciju jesu li i ako nisu, zašto nisu poduzete aktivnosti propisane članom 30. Europske konvencije o ustupanju predmeta.
Komisija za zaštitu ljudskih prava apelira na državnog tužitelja da u skladu sa zakonom i međunarodnim konvencijama poduzmu zakonom zasnovane mjere u cilju zaštite državljana BiH.
Predstavnici te komisije zatražili od Ministarstva sigurnosti BiH da insistira na poštovanju procedura koje nadležni državni organi u skladu s potpisanim sporazumima i prihvaćenim procedurama trebaju provoditi kod prijema međunarodnih potjernica, a naročito onih iz susjednih zemalja.
Komisija za zaštitu ljudskih prava i sloboda traži da institucije Međunarodne zajednice (OSCE, OHR i druge) pomognu kod realizacije navedenih zaključaka.
