Stručnjaci imaju prigovore na nacrt zakona kojim se utvrđuje kako će se čitav proces odvijati, dok se žrtve žale da ih niko nije konsultovao.
Šarolike reakcije na ovu ideju dovode u pitanje njenu ostvarljivost. Također su se javile sumnje u pogledu aktivnosti koje su već bile preduzete na terenu u vezi sa Komisijom za istinu.
Eksperti koje je kontaktirao Balkan insajt iznijeli su niz primjedbi i kritika na nacrt zakona, kojem je Balkan insajt dobio ekskluzivan pristup.
Neki od njih su rekli kako nacrtu manjka preciznost, te da je usvojen pogrešan pristup cjelokupnom poslu ustanovljavanja istine o užasnim događajima koji su se odigrali u Bosni od 1992. do 1995. godine.
U nacrtu zakona, do kojeg je Balkan insajt uspio doći, uopćeno se definiše mandat Komisije. Tako stoji da je njen cilj da "objektivno prouči neprijateljstva... u Bosni i Hercegovini i bivšoj Jugoslaviji od 1990. do 1996. godine".
U mandatu Komisije, prema ovom nacrtu, je pet zadataka.
Prvi zadatak je ustanoviti broj i identitet žrtava, uključujući nestala lica, lica koja su umrla, pretrpjela fizičke povrede, bila mučena, seksualno zlostavljana, protuzakonito zatvarana, deportovana ili na neki drugi način prisilno preseljena ili spriječena da napuste područje, te popis lokacija i datuma dešavanja. Također bi trebali utvrditi broj i identitet vojnih lica koja su poginula, ranjena ili nestala tokom rata, te lokacije masovnih grobnice i podatke o uništavanju vjerskih i kulturnih spomenika, te podatke o uništavanju i nezakonitom prisvajanju privatne imovine.
Drugi zadatak je istražiti okolnosti koje su dovela do "stvaranja etničkog nepovjerenja i nerazumijevanja".
Treći je ustanoviti "uloge i moralnu odgovornost pojedinaca, organizacija i institucija koji su svojim djelovanjem, ili nedjelovanjem, potpomagali ili pak spriječili kršenja ljudskih prava".
Četvrti cilj je ustanoviti "ulogu relevantnih aktera izvan Bosne i Hercegovine koji su svojim djelovanjem ili nedjelovanjem potpomogli nasilja".
I na kraju, Komisija bi trebala ustanoviti "postojanje i djelovanje pojedinaca koji su odbili učestvovati u progonu i mučenju... i koji su unatoč opasnosti po lični život zadržali osjećaj za humanost».
Nakon istraživanja, Komisija bi trebala "omogućiti javnosti... da se upozna sa nastalim događajima i počinjenim nasiljima".
Na osnovu otkrića, Komisija bi "preporučila neophodne mjere u smislu rješavanja počinjenih nasilja i sprječavanja njihovog ponavljanja u budućnosti".
Konačno, u nacrtu zakona stoji da će Komisija okončati svoj zadatak i podnijeti izveštaj parlamentu u roku od dvije godine.
Komisiju će, piše u nacrtu, činiti sedam članova, građana Bosne i Hercegovine, «objektivne osobe, visokog moralnog integriteta i kredibiliteta» koji nisu obnašali visoke političke dužnosti niti bile na visokim vojni pozicijama «za vrijeme peridoa kojim će se Komisija baviti», a da Komisija pri tome "odslikava nacionalni, geografski i spolni sastav zemlje".
Komisiji u radu će pomagati «Međunarodni savjetodavni odbor». Članove Komisije i predsjedavajućeg imenuje parlamentarna Skupština po prijedlogu Odbora za imenovanje. U odboru će sjediti tri člana koje imenuju predsjedavajući i zamjenici predsjedavajućih Predstavničkog doma i Doma naroda, četiri člana koje imenuju "međunarodne organizacije, koje tek treba identifikovati", te osam članova predstavnika javnog mnijenja i civilnog društva.
Pitanje da li Bosna i Hercegovina želi ili da li ima potrebu za Komisijom za istinu ostaje bez odgovora.
Jedna od najuspješnijih porno zvijezda nije bila zadovoljna zaradom: "To nije uredu"
