{{error}}
Korisničko ime ili e-mail
Lozinka
ili
Facebook prijava


Unesite e-mail:


Koliko se prepliću interesi države, politike i vjerskih zajednica

F
1.12.2012. u 10:55
0
2
Koliko se prepliću interesi države, politike i vjerskih zajednica
0
Koliko se prepliću interesi države, politike i vjerskih zajednica
Međureligijsko vijeće i Fondacija Konrad Adenauer nedavno su upriličili susrete mladih teologa iz cijele Bosne i Hercegovine. Studenti Fakulteta islamskih nauka, Pravoslavnog bogoslovnog i Katoličkog bogoslovnog fakulteta i Franjevačke teologije ovoga puta razgovarali su o pravnim specifičnostima crkava i vjerskih zajednica u BiH
Ovo su bili treći susreti s ciljem bližeg upoznavanja mladih teologa, a domaćin je bila Jevrejska zajednica u Sarajevu. Pravni satatus manjina reguliran je Ustavom BiH, ali to je nedovoljno u odnosu na to šta manjinske zajednice traže, jer još nije implementirana odluka suda u Strasbourgu u slučaju "Sejdić i Finci".

Predsjednik Jevrejske zajednice u Sarajevu Boris Kožemjakin predviđa da će se odluka suda u Strasbourgu implementirati tek onda kada političari uspiju napraviti većinu u Parlamentu BiH, pa će njena implementacija
potrajati.

Ostale vjerske zajednice, katolička, pravoslavna i islamska, koje se vežu uz konstitutivne narode, svoj status su regulirale državnim zakonima, ali time nisu riješeni svi problemi koje imaju ove vjerske zajednice.

"Najveći problemi svih vjerskih zajednica su neriješena pitanja oko socijalnog, zdravstvenog i penzijskog osiguranja vjerskih službenika. Nije riješeno finansiranje vjerskih zajednica, te potpuna odvojenost od države, kako zakon govori", pojašnjava Kožemjakin.

Vjerski službenici mogu dobiti penzije tek kada im se uplaćuju doprinosi kao i za ostale radnike. Pošto vjerske zajednice nemaju sredstava da plaćaju doprinose, oni očekuju pomoć od države.

"Vjerske zajednice očekuju da dobiju finansijsku pomoć za plaćanje doprinosa. Vjerske zajednice bi davale plaće svojim vjerskim službenicima, a država bi za njih plaćala doprinose za penzijsko i zdravstveno osiguranje. Trenutno u ovako teškoj ekonomskoj situaciji nerealno je očekivati pomoć države", dodao je Kožemjakin.

Vijeće ministara BiH dobilo je podatke o kojoj sumi novca za ove namjene se radi, a Kožemjakin tvrdi da to nisu velika sredstva, ali nažalost država još nije u prilici da to implementira.

Zbog toga se često prepliću interesi države i vjerskih zajednica. Tako se vjerske zajednice indirektno ili direktno upliću u politička dešavanja. Naravno, i politika iskorištava vjerske zajednice za svoje svrhe.

Ono što je pozitivno, po mišljenju Kožemjakina, da su pronađeni modusi kroz Međureligijsko vijeće da se stvara pozitivan ambijent međusobnog razumijevanja. U svakom slučaju, uspjet ćemo kroz susrete i druženja mladih teologa. Oni su naša šansa da nakon što pokupe znanja na svojim fakultetima i crkvama dođu za neko vrijeme do tolerancije i razumijevanja u Bosni i Hercegovini kakvu smo nekad imali.

Amsal Memić, student Fakulteta islamskih nauka u Sarajevu, smatra da su susreti mladih teologa neophodni. Sjediti u istim klupama i razgovarati je veliki napredak, jer se uz druženja stvaraju i nova prijateljstva između budućih vjerskih službenika.

"Mislim da bi bilo još bolje kada bi se profesori teoloških fakulteta družili i razmjenjivali mišljenja kao mi mladi. Oni bi mogli više uraditi od studenata za ovu državu", izjavio je Memić.

Pravni status vjerskih zajednica još uvijek je nedorečen, tvrdi Memić, i to pojašnjava incijativom za uvođenje šerijatskog prava u BiH.

"Ima prostora da se muslimanima u BiH omoguće pravni propisi koji nisu na štetu države, odnosno da im se kroz šerijatsko pravo dozvoli vjerska sloboda da regulišu odnose među muslimanima. Kada bi to dozvolili, ljudi bi se više pridržavali vjere i narod bi bio religiozniji", predlaže Memić.

Ljudi u svijetu ne znaju skoro ništa o šerijatskim zakonima i takva incijativa se dočekuje s velikim neodobravanjem.

Nisam mislio da se uvedu cjelokupni šerijatski zakoni, nego određeni segmenti šerijatskog prava, kao što su bračna pitanja i porodični odnosi muslimana. Zato treba napraviti analizu šerijatskih zakona i odrediti koji dijelovi bi bili na štetu države, i ne uzimati ih, a ono što nije sporno dozvoliti da se primjenjuje u muslimanskoj vjerskoj zajednici, dodao je Memić.

Danijel Stans, student Franjevačke teologije u Sarajevu, kaže da se raduje druženju s drugima i drugačijima jer zajedno žive u državi BiH.

"Ne možemo se samo osloniti na svoj narod, nego se trebamo oslanjati i na druge. U BiH je takva suituacija da je jedna vjera jedan narod. Ako se družimo s drugima, možemo se osloboditi nekih predrasuda. To će nam pomoći jer mi smo uglavnom vršnjaci rođeni u toku i poslije rata, i nismo isfrustrirani tim događajima kao naši roditelji. Mladi teolozi očekuju da okrenu stranicu i krenu iz početka", rekao je Stans.

Bogdan Tomić dolazi iz Foče s Pravoslavnog bogoslovnog fakulteta Sveti Vasilije, treći put je na susretima studenata i kaže da se već mogu oslanjati jedni na druge u svakom životnom pogledu.

"Političari pred izbore posvećuju više pažnje problemima crkve, ali samo tada. Ipak, narod je taj koji najviše osjeća crkvu i koji preko svojih leđa iznosi zidanje hrama. Dok su političari samo u prvim redovima crkava i džamija. Zato se crkva više treba oslanjati na narod, jer narod predstavlja kičmu crkve. Vjerske vođe trebali bi se odreći politike i da se okrenu samo narodu", kazao je Tomić.

Email adresa: (nije obavezno)

Tekst ispravke: