"Analize rada pravosudnih organa nisu samo moguće, već su i poželjne u društveno-političkom kontekstu u kakvom se nalazi Bosna i Hercegovina. Ipak, zahtjev OSCE-a da dobije na uvid, pored ostalih, i materijale iz predmeta koji su još uvijek u toku, nije opravdan. Najprije zbog toga što je takav zahtjev protivan međunarodno priznatim pravnim standardima, koji su na snazi i u državama Evropske unije. A onda i zbog toga što je zahtjev podnesen prema Visokom sudskom i tužilačkom vijeću, koje nije nadležno da razmatra takve zahtjeve, već su njegove nadležnosti vezane za oblast imenovanja sudija i tužilaca", kazao je Kojović.
"OSCE, kao i svaka druga organizacija, zainteresovana za analizu rada pravosuđa može dobiti na uvid samo materijale iz okončanih postupaka. Jasno je da državno pravosuđe ne funkcioniše na zadovoljavajućem nivou, ali sigurno je da nećemo krenuti u uspostavu pravne države tako što ćemo prekršiti zakon, odnosno ustavne principe, i dopustiti OSCE-u uvid u predmete u kojima istraga nije okončana, u kojima, recimo, postoje zaštićeni svjedoci i dokumenti pod oznakom tajnosti. Međunarodna zajednica mora prekinuti s praksom tretiranja BiH kao posebnog slučaja, kao zemlje sa posebnim potrebama za koju važe druga pravila od onih koja važe za funkcionalne demokratske sisteme. Uvjeren sam da je dio naše nesposobnosti da pravednije i efikasnije organizujemo našu zemlju upravo posljedica takvog pristupa u prošlosti", zaključio je Kojović.
Svjetski dan "Star Warsa": Znate li koje je njegovo značenje i zašto se baš danas obilježava?
