Istraga utroška donacija
0

Ko je pokrao milijarde pristigle u BiH nakon rata?

Piše: Almir Panjeta
Sefer Halilović (Foto: A. Panjeta/Sarajevo-x.com)
Sefer Halilović (Foto: A. Panjeta/Sarajevo-x.com)
U Sarajevu je danas zasjedala Komisija za utvrđivanje trošenja donatorskih sredstava pristiglih u BiH nakon 1995. godine te je nakon godinu dana postojanja napokon utvrđen konkretan plan rada. Za rad komisije do sada nisu bila ni obezbijeđena sredstva, a obezbjeđivanje sredstava iz budžeta za ovu godinu trebalo bi ubrzati njen rad.

Komisiji koja postoji već godinu dana ovo je šesti sastanak, i na njemu je odlučeno da će se do sljedećeg sastanka u srijedu predložiti izgled upitnika koji će biti proslijeđen stranim ambasadama, diplomatsko-konzularnim predstavništvima i organizacijama iz zemalja koje su slale novčana sredstva u BiH. Upitnici će biti poslani i institucijama na svim nivoima koje su bile zadužene za utrošak poslanih sredstava.

Komisija pokušava utvrditi gdje je nestao veći dio novca od 14 do 20 milijardi maraka pristiglih nakon rata u BiH koji evidentno nije utrošen u prave svrhe. Pretpostavlja se da je od tog noivca između šest i osam milijardi maraka završilo u džepovima nekoliko desetina moćnika umjesto u izgradnji BiH.

Na to da je samo postojanje ove komisije paradoks, s obzirom da se sumnja na kriminal velikih razmjera, na sjednici je ukazao njen predsjednik Sefer Halilović.

"Da institucije koje su za to zadužene rade svoj posao kako treba, ova komisija ne bi ni postojala", kazao je Halilović. Dio članova ove parlamentarne ad hoc komisije smatra kako nema šanse da se sav posao okonča do septembra kada im ističe mandat u Parlamentu BiH, dok Denis Bećirević, Slavko Jovičić Slavuj i Sefer Halilović pak vjeruju kako je taj posao moguće uraditi do juna kada počinje predizborna kampanja.

Članovi komisije složili su se da bi do juna trebao biti završen njihov posao ili bar veći dio posla kako se njihov rad ne bi zlouzpotrebljavao u kampanji. Slavko Jovičić Slavuj kazao je kako ne sumnja da je ogromna količina novca opljačkana, te je predložio da se s prvim rezultatima na jedan od sastanaka komisije pozovu predstavnici Tužilaštva BiH, OSA-e, SIPA-e ali i ministri vanjskih poslova te drugi ljudi iz vlasti koji bi trebali znati ko je sve slao donacije u BiH i gdje su one utrošene ili trebale biti utrošene.

Prije ove komisije, 2003. je također bila formirana komisija sa sličnim zadatkom, ali je zbog velikih opstrukcija i nepružanja podrške u radu ugašena. Članovi prethodne komisije došli su do podatka da je od pristiglih 14 do 20 milijardi pomoći, čak sedam do osam "isparilo". Posebna priča je i 700 miliona KM pristiglih samo za obnovu Srebrenice od kojih su povratnici imali malo koristi.

Javna je tajna da su umjesto novih traktora sa kompletnom opremom koje su plaćali donatori, dobijali polovne i neupotrebljive. Sredstva za obnovu kuća završavala su u privatnim fondovima, a bilo je čak i malverzacija prilikom izgradnje Memorijalnog centra u Potočarima. Poslovi izgradnje su dobijani na sumnjiv način, a firme su posao dobijale bez javnih konkursa. Pri opštini Srebrenica također djeluje Odbor za provjeru utroška donacija koji nikad u javnost nije izašao sa bilo kakvim rezultatima.