{{error}}
Korisničko ime ili e-mail
Lozinka
ili
Facebook prijava


Unesite e-mail:


Klino: BiH hoće kanadere, a nema ni vatrogasnu pješadiju

F
5.8.2012. u 13:29
0
26
Klino: BiH hoće kanadere, a nema ni vatrogasnu pješadiju
0
Klino: BiH hoće kanadere, a nema ni vatrogasnu pješadiju
Na području Kantona Sarajevo nema nijedno vozilo za gašenje šumskih požara, a općine Stari Grad i Centar imaju ukupno sedam profesionalnih vatrogasaca. Za gašenje 15 metara širokog požarnog fronta s jednim šmrkom potrebna su četiri vatrogasca.
"Prije rata u Sarajevu su bila 42 dobrovoljna vatrogasna društva, danas ih je samo šest. Na donošenje Zakona o zaštiti od požara čekalo se 16 godina nakon rata, a u njegovoj izradi nije konsultiran ni jedan predstavnik vatrogasaca", kaže na početku razgovora za Fenu specijalista za gašenje požara i viši vatrogasani oficir I klase Namik Klino, koji je profesionalno zaposlen u EUFOR-u u Sarajevu, a kao dobrovoljni vatrogasac ima četiri decenije staža.

Stanje u oblasti vatrogastva poražavajuće

Ilustrirajući poražavajuće stanje u oblasti vatrogastva, kaže da neopremljenost, nedovoljan broj vatrogasaca, nedovršena zakonska regulativa i stavljanje profesionalnih vatrogasaca "pod kapu" Civilne zaštite su činjenice koje zaštitu od požara i djelovanje na terenu dovode u pitanje.

"Do sada smo imali sreće, jer klima nije išla na ruku požarima, a šta nas čeka u budućnosti veliko je pitanje. Globalno zatopljavanje zahvatilo je i BiH, što je pokazala i poslednja zima s katastrofalnim snježnim padavinama te tropska ljeta, koja će donijeti još više šumskih požara", upozorava Klino.

Navodeći primjere koji govore o nespremnosti za gašenje požara, Klino potcrtava da je uništeno dobrovoljno vatrogastvo koje je u BiH do rata imalo 130 godina dugu tradiciju. I dok Slovenija ima 200.000 dobrovoljnih vatrogasaca, što je model nastao u austro-ugarsko doba, BiH je svoju vatrogasnu tradiciju ukinula. Visoko je prije rata imalo 12 profesionalnih i 150 dobrovoljnih vatrogasaca, a danas ima samo 12 profesionalaca.

"I kako da Konjic, koji je općina s najvećim šumskim kompleksom djeluje s 13 profesionalnih vatrogasca", postavlja pitanje Klino i navodi kako je još gore od toga što BiH nema svjetski model komandovanja na incidentima kojim se propisuju standardne procedure i koje se aktiviraju prilikom gašenja npr. velikih šumskih požara kakav je bio poslednji na području Konjica.

Neadekvatne krivične sankcije

"Treba standardne procedure neko, odnosno nadležne institucije, da napišu i narede njihovo provođenje. Vatrogastvo je u BiH na nivou iz 70-tih godina prošlog stoljeća, koncipirano na Titovom modelu civilne zaštite i dobrovoljnog stavljanja u pripravnost i djelovanje građana. U Uredbi za obuku i opremanje vatrogasaca preporučuje se literataura iz 1974. godine, jer kažu nije napisana nova", pojašnjava Klino uz opasku kako, naravno, nove udžbenike treba neko da napiše, a treba neko za njih novac da izdvoji.

I neadekvatne krivične sankcije te obezvrijeđenost šumskih resursa idu u prilog tome da "niko ni za šta ne odgovora".

"Ja nisam čuo da je neko od rata do danas krivično osuđen za izazivanje šumskog požara. U BiH se izgorjelo stablo procjenjuje na dvije KM, a u Njemačkoj je procjena štete po jednoj sadnici 10.000 KM, jer se računa vrijednost tehničkog drveta koje se dobija iz jednog stabla, proizvodnja kisika, očuvanje ekosustava i zemljišta", pojašnjava Klino.

U kontekstu sumornog stanja na terenu, priča o kupovini kanadera ili specijaliziranih aviona-amfibija AIR Tractor je besmislena, smatra Klino, uz opasku kako je BiH suviše siromašna za kupovinu protupožarnih aviona.

"Umjesto toga, novac treba usmjeriti za popravku helikoptera Oružanih snaga koji su za naše uslove efikasniji, a koji se za spašavanje i djelovanje prilikom prirodnih i elementarnih nepogoda koriste svugdje u svijetu", kaže Klino i dodaje da su austrijski vojni helikopteri iz sastava EUFOR-a uspješno djelovali u gašenju poslednjih požara u BiH.

Helikopteri su praktičniji

Helikopteri su, kaže, praktičniji i učinkovitiji jer do požarišta dovoze istovremeno i opremu, ljude i vodu.

"Za punjenje kanadera je potrebna veća vodena površina, koju ne vidim u BiH, dok za AIR Tractor treba pista dužine dva kilometra, hidrant na pisti, servisiranje i najmanje dvije posade, dakle treba dobar budžet. Sve to kad su u vojni helikopteri u pitanje je jeftinije jer imamo infrastrukturu i ljudstvo", kaže Klino.

Osim toga, požar se ne gasi iz vazduha.

"Sve dok 'pješadija' ne dođe na požarište, dok vatrogasac s 'brentačom' na leđima ne počne špricati teren, s krampom ne razvali korijen ili panj, dakle ne zagasi na zemlji vatru, nema govora o ugašenom požaru", pojašnjava Klino, uz rezigniranu konstataciju da "nemamo vatrogasnu pješadiju, a hoćemo avione".

Na kraju razgovora kaže da "Sarajevošume " unapređuju sistem preventive, te da pored vatrogasnih puteva, prokrčavanja šuma i pravljenja presjeka kojima se u šumama spriječava širenje požara, imaju i osmatrače, koji odmah po izbijanju požara alarmiraju vatrogasce.

"Problem u BiH je spora rekacija nakon izbijanja požara, a nisam siguran ni da koordinacija po 'vertikali' i 'horizonatli' u Civilnoj zaštiti nabolje funkcionira. Povratak na model dobrovoljnog vatrogastva koji je zadržan u Sloveniji, Austriji i Hrvatskoj pravo je rješenje i za BiH. To je znatno jeftiniji model, jer su potrebna sredstva za opremu, dok je rad vatrogasaca volonterski i omugućava mobilizaciju mnogostruko brojnijeg ljudstva", kaže na kraju razgovora ing. specijalista za zaštitu od požara Namik Klino.

Email adresa: (nije obavezno)

Tekst ispravke: