{{error}}
Korisničko ime ili e-mail
Lozinka
ili
Facebook prijava


Unesite e-mail:


Kemal Čaušević za sedam godina kupio devet stanova i poslovnih prostora

22.4.2013. u 10:00
1.216
126
Kemal Čaušević za sedam godina kupio devet stanova i poslovnih prostora
1.216
Kemal Čaušević je tokom sedam godina kupio devet stanova i poslovnih prostora te 20 duluma zemljišta. Njegovi tadašnji prihodi ne pokrivaju investicije ali on kaže da zarađuje još od 1986. godine.
Kemal Čaušević, bivši direktor Uprave za indirektno oporezivanje (UIO) Bosne i Hercegovine je kupio nekretnine vrijedne milion i 80 hiljada KM za nepunih sedam godina.

Međutim, njegovi ukupni prihodi ostvareni od 2004. godine nisu bili ni približno dovoljni da pokriju ulaganja u imovinu.

Novinari Centra za istraživačko novinarstvo (CIN) iz Sarajeva su pronašli da je Čaušević od 2006. do kraja 2012. godine kupio pet stanova, četiri poslovna prostora i više od 20.000 kvadratnih metara zemljišta. Nekretnine se nalaze u najužem centru Sarajeva i na drugim atraktivnim lokacijama u gradu.

U zemljišnim dokumentima nije zabilježeno da su nekretnine nakon kupovine stavljane pod hipoteku zbog kredita, a u kupoprodajnim ugovorima stoji da je vlasnike isplaćivao preko računa ili naruke.

Prema podacima UIO-a, Čauševiću je od decembra 2003. do marta 2012. godine isplaćeno skoro 576.000 KM na ime plaća i naknada. To je u prosjeku 72.000 KM godišnje, ne računajući dnevnice. Blizu 53.000 KM dodatnih prihoda od iznajmljivanja nekretnina i drugih djelatnosti prijavio je Poreznoj upravi Federacije BiH (FBiH) u periodu od 2005. do 2010. godine.

Platežna moć bivšeg direktora UIO-a je bila i manja jer novinari CIN-a nisu uzeli u obzir troškove unajmljivanja stana u Banjoj Luci, gdje se nalazi sjedište Uprave, plaćanje poreza na nekretnine, adaptacije i opremanje stanova i poslovnih prostora u Sarajevu, kao ni životne troškove njega i njegove nezaposlene supruge.

Čaušević se tri puta sastao sa novinarima CIN-a, ali je odbijao zvanično razgovarati o svojim prihodima. On je u pisanoj izjavi naveo da njegova zarada od 1986. godine dvostruko premašuje vrijednost imovine koju je kupio. Obećao je da će dokumentovati sve prihode, ali to nije učinio.

Deset nekretnina u sedam godina



Kada je u decembru 2003. godine imenovan na funkciju direktora UIO-a, Čaušević nije bio vlasnik ni stana, ni kuće, niti neke druge nekretnine.

Tokom rata bio je pripadnik Armije BiH, a 1996. godine dobija posao u Ministarstvu finansija FBiH, gdje je radio kao državni službenik u finansijskom sektoru. Iste godine Vlada FBiH mu je dodijelila napušteni stan u sarajevskom naselju Grbavica u kojem je do 1992. godine živjela Dragica Brkić sa porodicom, koja je nakon rata podnijela zahtjev za povrat imovine.

Kada je 2001. godine dobio rješenje o deložaciji, Čaušević je iz stana iznio cjelokupan inventar, uključujući prozore, vrata, utičnice i sanitarije. Brkić ga je tužila zbog devastacije, a Općinski sud je u septembru 2004. godine osudio direktora UIO-a za krivično djelo uništavanja tuđih stvari i izrekao mu kaznu od 400 KM. Sud nije osporio da je Čaušević ušao u potpuno devastiran stan i da je u njegovu obnovu uložio 20.000 KM. Ipak, u obrazloženju presude je navedeno da je stan ostavio u neupotrebljivom stanju.

U februaru 2006. godine kupio je prvi stan u ulici Mula Mustafe Bašeskije, na ulazu u Stakleni grad, mali zanatski centar u blizini sarajevske katedrale. Četrdeset kvadratnih metara je platio 115.000 KM. Naredne godine je u istom ulazu kupio i stan od 58 kvadratnih metara koji ga je koštao 90.000 KM.

Treći stan, površine 108 kvadratnih metara, u kojem Čaušević danas živi, nadzidan je u potkrovlju ove zgrade. Pravo na nadziđivanje stekao je kao bivši borac. Predugovor o sufinansiranju izgradnje potpisao je 2003. godine sa Fondom Kantona Sarajevo za izgradnju stanova za članove porodica šehida i poginulih boraca, ratnih vojnih invalida, demobilisanih boraca i prognanih osoba. Stan je otkupio 2008. godine. U ugovoru je navedeno da je Čaušević za njega isplatio Fondu 57.000 KM.

Fond je odbio dostaviti podatke tome koliko je koštala izgradnja ovog stana, navodeći u da je tražena informacija povjerljiva jer se odnosi na privatnost trećeg lica. Ovaj fond je, između ostalog, formiran da bi članovima boračke populacije pomogao u rješavanju stambenih problema.

Naredne godine Čaušević je u staklenom gradu kupio poslovni prostor od 16 kvadratnih metara za 79.000 KM. On je novinarima CIN-a pokazao još dva manja poslovna prostora koja posjeduje u Staklenom gradu. U Zemljišnoknjižnom uredu Općinskog suda u Sarajevu nema evidencije o vlasniku ovih poslovnih prostora jer nije izvršena njihova uknjižba.

Četvrti stan kupuje u aprilu 2010. godine za 114.000 KM. Stan od 67 kvadratnih metara se nalazi u Ulici Ferhadija i udaljen je pedesetak metara od stanova koje je Čaušević ranije kupio. U aprilu naredne godine u istoj zgradi kupuje i peti stan iste kvadrature koji plaća 107.200 KM.

Čaušević je tokom 2010. i 2011. godine kupio tri parcele na Poljinama ukupne površine od 20.400 kvadratnih metara ukupne vrijednosti 280.000 KM. Ovaj dio Sarajeva poznat je po kućama i posjedima ovdašnjih političara i biznismena. Prema podacima iz zemljišnih knjiga, Čaušević i njegova supruga Aida su suvlasnici dviju parcela dok je on jedini vlasnik treće parcele.

Bivši direktor UIO-a je posljednju nekretninu kupio u novembru prošle godine za 236.632 KM. Poslovni prostor od 198 metara kvadratnih se nalazi u Shopping centru na Grbavici.

Raniji vlasnik ovog prostora je bilo sarajevsko preduzeće Data-projekt. Zbog poreskih dugova ovog preduzeća Kantonalni porezni ured je zaplijenio njihov poslovni prostor i stavio ga na aukcijsku prodaju na kojoj je Čaušević dao najbolju ponudu.

Čaušević je u martu 2011. godine stekao još jedan stan u centru Sarajeva koji je naslijedio nakon očeve smrti.

Godinu dana nakon odlaska iz UIO, Čaušević je osnovao firmu Gastro Bosnia u Sarajevu. Firma je prijavljena na adresi njegovog poslovnog prostora u Staklenom gradu ali je, prema riječima uposlenika okolnih lokala, ovaj prostor zatvoren od kraja novembra prošle godine.

Čaušević je u pismenoj izjavi CIN-u naveo da je cijeli radni vijek ostvarivao visoke prihode od: rada u građevinskom preduzeću, privatnom biznisu, državnim institucijama i organima upravljanja te od izdavanja knjiga, učešća na seminarima i od izmamljivanja nekretnina. Naveo je još da je dio imovine finansiran prihodima njegove familije.

SIPA podnijela prijavu protiv Čauševića



Državna Agencija za istrage i zaštitu (SIPA) sumnjiči Čauševića da je godinama igrao važnu ulogu u prikrivanju nezakonitosti pri uvozu tekstila.

U tim je poslovima zbog utaje carinskih dažbina i PDV-a državni budžet oštećen za najmanje 6 miliona KM, navela je SIPA u prijavi upućenoj Tužilaštvu BiH početkom 2011. godine. U Tužilaštvu navode da istraga u vezi sa ovim slučajem još nije okončana.

Prema podacima iz izvještaja SIPA-e, Čaušević i drugi uposlenici UIO-a su dozvoljavali uvoz tekstila sa lažnim deklaracijama o porijeklu robe.

Nekoliko firmi je uvozilo kineski tekstil i druge proizvode sa dokumentacijom koja je lažno pokazivala da roba vodi porijeklo iz Turske. Ovu dokumentaciju su podnosili kako bi izbjegli plaćanje carinskih i poreskih dažbina jer je, prema Sporazumu o trgovinskoj saradnji, uvoz tekstila iz Turske oslobođen plaćanja carinskih dažbina. Na ovaj način osumnjičeni uposlenici UIO-a su sebi i spomenutim firmama pribavili znatnu materijalnu korist, stoji u izvještaju.

Čauševiću je stavljeno na teret i da je spriječio pojedine uposlenike UIO-a da naknadno naplate carinske i poreske dažbine.

U dokumentu se spominje slučaj Edina Cernice, šefa Carinske ispostave UIO-a u Sarajevu, koji je pokušavao naknadno naplatiti carinske dažbine. Cernica je 2005. i 2006. godine zatražio od nadležnih institucija Turske provjeru autentičnosti Certifikata EUR 1 (potvrda o porijeklu robe). Međutim, prije nego je završio ovaj postupak Čaušević ga je smijenio i rasporedio na druge poslove. Na njegovo mjesto je postavio drugog službenika koji je obustavio postupak naplate.

Cernica je zbog interesa istrage odbio govoriti za CIN o ovom slučaju.

Email adresa: (nije obavezno)

Tekst ispravke: