BiH
128

Karadžić podnio žalbu na osuđujuću presudu, žali se na "nefer ishod"

FENA
Radovan Karadžić
Radovan Karadžić
Bivši predsjednik Republike Srpske Radovan Karadžić podnio je Mehanizmu za međunarodne tribunale pisanu žalbu na presudu kojom je osuđen na 40 godina zatvora zbog genocida u Srebrenici i zločina u BiH.

U podnesku na 238 stranica, Karadžić je naveo 48 "suštinskih i proceduralnih grešaka Sudskog vijeća", koje su, po njemu, dovele do toga da u martu ove godine bude proglašen krivim.

Karadžić smatra, kako se navodi u podnesku, da je "pogrešan proces doveo do nefer ishoda".

"Ukoliko se ne isprave, suđenja s greškom i nefer presude, poput moje, samo će ubrzati bjekstvo država poput Južne Afrike i Rusije od međunarodnog pravnog sistema jer je sistem politiziran i zasnovan na dvojnim standardima. To bi moglo uništiti mogućnost za međunarodnu pravdu", rekao je Karadžić u pisanoj žalbi, prenosi BIRN-Justice Report.

Haški tribunal osudio je u martu na 40 godina zatvora Karadžića, proglasivši ga krivim za genocid u Srebrenici i zločine protiv čovječnosti počinjene nad Muslimanima i Hrvatima tokom rata u 20 opština, terorisanje građana Sarajeva i uzimanje pripadnika UNPROFOR-a za taoce. Oslobođen je krivice za genocid počinjen 1992. godine.

U dijelu žalbe koji se odnosi na genocid u Srebrenici, Karadžić je naveo da "nikada ozbiljnija osuda nije stajala na labavijim nogama". Prema riječima Karadžića, zaključak Sudskog vijeća da je učestvovao u ubistvima zarobljenika u Srebrenici na osnovu nejasnog presretnutog razgovora je "nesiguran, neosnovan i netačan".

Karadžić je uložio žalbu i na dio presude kojim je proglašen krivim za terorisanje građana Sarajeva. U pisanoj žalbi je naveo da Prvostepeno vijeće nije cijenilo njegove naredbe da se vodi računa o civilima, kao i da je ignorisan izvještaj Ujedinjenih nacija (UN-a) o granatiranju pijace Markale.

U dijelu presude kojim je proglašen krivim za zločine na području 20 općina u BiH, Karadžić se žalio da su njegove izjave o "političkoj autonomiji" pogrešno protumačene kako bi se izvukao zaključak o etničkom čišćenju, te dodao da je teorija udruženog zločinačkog poduhvata pogrešno primijenjena.

Uz navode o dokazima, Karadžić se žalio i na sam postupak, navodeći 26 osnova zbog kojih su, kako tvrdi, narušena njegova prava. Među njima su kršenje obaveza Haških tužilaca da mu dostave sve dokaze, kao i odluka Vijeća da mu ne dozvoli da sam sebi postavlja pitanja ukoliko bi svjedočio u svoju korist.

Karadžić je naveo i da su njegova prava narušena obzirom da Vijeće nije naložilo Ratku Mladiću da odgovara na pitanja kada je pozvan kao svjedok. Mladiću se sudi za iste zločine kao Karadžić, a trenutno je u toku iznošenje završnih riječi Haškog tužilaštva.

Haško tužilaštvo je također uložilo žalbu na Karadžićevu presudu, zatraživši da bude proglašen krivim za genocid počinjen 1992. godine.

Karadžić i haški tužioci će do kraja februara uložiti odgovore na žalbe suprotne strane. Usmeno izlaganje žalbi bi se trebalo održati u proljeće 2018. godine, a konačna presuda se očekuje godinu dana kasnije.